Nakon što je američki sudac Amit P. Mehta u presudi koju je obznanio "gradu i svijetu" naglasio kako je nedvojbeno utvrđeno da je Google monopolist, odnosno da se ponašao kao monopolist kako bi zadržao svoj položaj, počele su špekulacije kakva će zapravo biti konkretna kazna za tog američkog tehnološkog diva, koji kontrolira oko 90 posto tržišta internetskog pretraživanja. Tvrtka će se sigurno žaliti na odluku suda, te će žalba ići sve do Vrhovnog suda SAD-a, što bi cijeli postupak moglo odužiti za godinu dana, čak i za dvije godine, jer se radi o slučaju koji je sve samo ne uobičajena borba države protiv monopolista, s kojima, inače, Sjedinjene Države imaju više od stoljeća iskustva u kontekstu pripadajuće kapitalističke prakse otvorenog tržišta i otvorene tržišne konkurencije, ali ipak unutar nekih pravila koja diktira vlast u Washingtonu, uključujući i dugu zakonsku i pravnu praksu SAD-a.

U međuvremenu mediji su se raspisaili o posljedicama američke antimonopolske presude, kao i nagađanjima što i kako dalje, pri čemu ne manjka katastrofičnih prognoza i za Googole i za internet općenito. Čak se ide toliko daleko da se kao jedna od opcija navodi i mogućnost odvajanja nekih odjela od matične Google tvrtke, primjerice, odvajanja Androida od Googlea, na što upozoravaju i odvjetnici američkog Ministarstva pravosuđa. Podsjetimo, Andrioid je najpopularniji mobilni operativni sustav u svijetu, instaliran na brojne uređaje, napose naše mobitele, pa je izvjesno da bi gubitak kontrole nad Androidom, odnosno potencijalna prodaja tog OS-a, bio dodatno velik udar na kompaniju i njezino poslovanje.

O cijeloj toj itekako napetoj, znakovitoj i nesvakidašnjoj situaciji s antimonopolskom presudom Googoleu te svemu vezanom uz daljnji razvoj događaja za ovotjedni Magazin razgovarali smo s doc. dr. sc. Nenadom Vertovšekom, komunikacijskim stručnjakom, vanjskim suradnikom Poslovnog veleučilišta u Zagrebu, autorom knjiga "Noam Chomsky i kritika suvremenih masmedija", "Drveno željezo medija" i "Filozofija budućeg" (u koautorstvu s Ivanom Gregurić).

ŽALBA PA DOGOVOR

Početak tjedna obilježila je senzacionalna vijest: američki sudac presudio je da je Google prekršio antimonopolski zakon trošeći milijarde dolara kako bi stvorio ilegalni monopol i postao zadana svjetska tražilica... Vaš komentar?

- Presuda navodi da je Google djelovao nezakonito kako bi zadržao monopol nad online pretraživanjem, ujedno je plaćao milijarde da bude zadana tražilica na pametnim telefonima i pretraživanjima. Sud je utvrdio tri monopolističke prakse koje je Google redovito provodio za svoju privilegiranu vodeću poziciju - sporazumi isključuju oko polovine općih upita za pretraživanje i 45 posto tržišta općih tekstualnih oglasa za pretraživanje. Zaključavanjem zadanih položaja pretraživanja sporazumi su uskraćivali Googleovim konkurentima pristup upitima pretraživanja i korisničkim podatcima potrebnim za poboljšanje njihovih proizvoda i oglasnih platformi. Googleov isključivi nadzor nad ključnim distribucijskim kanalima otežao je posao konkurenciji, dominirao je u polovini svih pretraga na internetu, te su konkurenti imali znatno manje prilike da se nađu u tim pretragama. Ponovit ću kratko i jasno ono šte je rekao sudac Amit Mehta: "Google je monopolist i ponašao se kao monopolist kako bi zadržao svoj monopol." Pritom hvaleći Google kao najkvalitetniji proizvod, koji unatoč tome nema pravo na monopolističko ponašanje na tržištu. "Ova pobjeda protiv Googlea povijesna je pobjeda za američki narod", rekao je, u klasičnom američkom stilu, državni odvjetnik Merrick Garland.

Vijest jest na prvi pogled senzacionalna, ali Google će se naravno na tu presudu žaliti. Bit će zanimljivo vidjeti što bi se moglo dogoditi ako takve presude zaredaju, s obzirom na to da je ovo dio šireg slučaja antimonopolskih tužbi koje je američka država podnijela ne samo protiv Googlea nego i protiv Mete i Amazona. Promjene bi umnogome mogli osjetiti korisnici interneta i pametnih telefona, upozoravaju u medijima i stručnim krugovima. To bi moglo značiti i veći izbor tražilica i, primjerice, pri rezerviranju putovanja, traženja hotela ili ostalog, Googleov gubitak u tim antimonopolskim slučajevima postavio bi druge web-stranice za pretraživanje na više mjesto u rezultatima pretraživanja.

Time bi se i sami rezultati pretraživanja mogli promijeniti, ipak, treba biti oprezan u izjavama poput toga kako će internetsko pretraživanje biti nešto drugo. Jest da bi Google mogao izgubiti golem dio prihoda i njegova vodeća uloga bila bi znatno poljuljana, ali riječ je o kompaniji s ogromnim kapitalom, ne samo financijskim. Sve je dakle moguće, pa i to da presuda neće stupiti na snagu u bližoj budućnosti, a dio možda i uopće neće. Kao i u drugim slučajevima velikih sudskih presuda, mediji najprije nastupaju s "holivudskim" scenarijima, ali to često završi nagodbama, manjim kaznama i postupnim "hlađenjem". Nije najjasnije bi li zaista američki sudovi konačno donijeli ovakve sankcije i uredbe. Google zasigurno još neće snositi teže posljedice za svoje monopolističke prakse, a ni korisnici zasad neće osjetiti veće promjene u svakodnevnom pretraživanju weba.

Inače, SAD ima dugu tradiciju borbe protiv monopola, pa i protiv tehnoloških divova, primjerice, Microsoft je prije desetak godina također bio kažnjen zbog monopola na tržištu internetskih pretraživača...?

- Da, Microsoft je kažnjen 2013. zbog monopola na tržištu internetskih pretraživača. Do sada je i EU četiri puta kaznio Microsoft s dvije milijarde i 200 milijuna eura, jednom i globom od 561 milijun eura. Proizvođač Windowsa, najraširenijeg svjetskog operativnog sustava, kaznu mora platiti zbog monopola na tržištu internetskih pretraživača, mogli smo čitati i u The New York Timesu. Jer još 2009. godine protiv Microsofta je pokrenuta tužba zbog monopola zato što korisnicima svog softvera ne dopušta izbor "browsera", već im nameće svoj Internet Explorer. Slučaj nije dočekao sudski epilog jer je Microsoft pristao na dogovor i u najkraćem realnom roku korisnicima Windowsa trebao ponuditi opciju izbora među pretraživačima. No Microsoft svoje obećanje nije ispunio (!), Europska komisija odlučila mu je odrezati kaznu zbog monopolističkog ponašanja.

Nadalje, podsjetimo i da je SAD podnio tužbu protiv Applea za monopol na tržištu pametnih telefona i slamanje konkurencije. Ministarstvo pravosuđa navelo je da se kompanija koristila svojom kontrolom nad iPhoneom kako bi nezakonito ograničila konkurente i izbor potrošača. Optužena je za suzbijanje novih aplikacija i smanjenje privlačnosti konkurentskih proizvoda. Rezultat - obećanje Applea da će povesti "žestoku" borbu protiv tužbe i tih tvrdnji. Sada je treći put da je Apple tužen nakon 2009. i ujedno prvi pokušaj borbe protiv monopola kompanije pod administracijom predsjednika Joea Bidena.

UTJECAJ NE SLABI

Koje će i kakve biti šire društvene posljedice aktualne presude, radi li se o prekretnici za digitalno doba, nakon koje, tvrde mnogi, internet neće više biti isti? Drugim riječima, radi li se o zaštiti demokracije i tržišnog natjecanja ili je sve to politički udar na slobodu informiranja, ali i oglašavanja, što se također spominje u analizama presude?

- Najprije spomenimo nešto raniju presudu - EU komisija kaznila je početkom ožujka Apple s 1,8 milijardi eura zbog zlouporabe dominantnog položaja na tržištu distribucije aplikacija za streaming glazbe. Apple je primijenio ograničenja na programere aplikacija, koja su ih spriječila da informiraju korisnike i daju bilo kakve upute o alternativnim i jeftinijim uslugama pretplate na glazbu dostupnima izvan aplikacije. Bila je to prva antimonopolska kazna za Apple iz EU-a, nakon toga dionice Applea pale su za 2,5 posto. Istraga je pokrenuta još 2019. nakon pritužbe Spotifyja. Appleovo ponašanje trajalo je ukupno gotovo deset godina, i dovelo je mnoge korisnike iOS-a da plaćaju znatno više za pretplate na streaming glazbe zbog visoke provizije koju je Apple nametnuo programerima i prenio na potrošače u obliku viših cijene pretplate. Apple je upozorio kako će Spotify najviše dobiti tom odlukom EU-a, tvrtka sa sjedištem u Stockholmu u Švedskoj. Danas Spotify ima 56 posto udjela u europskom tržištu streaminga glazbe, dvostruko više nego najbliži konkurent, i ne plaća Appleu ništa za usluge koje su mu pomogle da postane jedan od najprepoznatljivijih brendova na svijetu.

Različiti stručnjaci donekle različito komentiraju presudu protiv Googlea, jedni očekuju mogućnost velikih promjena interneta kakav poznajemo, uz opasku da će te promjene biti sporije, ne i jednostavne. To je možda važno u povijesti digitalnog tržišta, jer se američka regulatorna tijela odlučuju suprotstaviti monopolističkoj praksi najvećih tehnoloških kompanija. Svakako je korisno da se te stvari istražuju i sanckioniraju, no postoji nesklad između brzine promjena interneta i brzine pravomoćnosti sudskih procesa. Možda je to i ozbiljnije upozorenje svim tehnološkim divovima o odlučnosti regulatornih tijela, ali se možda bude svodilo i na jednostavno izricanje taksi ili kazni koje tehnološke korporacije mogu platiti iz manjeg dijela svojih ogromnih prihoda. Smanjenje moći jedne od najvećih kompanija kakva je Google ne znači da će se smanjiti i konkretan nepovoljan ukupni utjecaj tehnoloških divova na život milijardi korisnika.

Povećana konkurencija i manji monopol mogu značiti i "pravedniju" borbu u tehnološkom investiranju i ponudu kvalitetnijih, "boljih" proizvoda i usluga, ali i izazvati dvojake poremećaje na tržištu. Konačno, dok se dočekaju žalbe, dokazivanja i pobijanja optužbi te nagodbe i sporazumi, proći će dosta vremena, pa će u međuvremenu prihodi i ekstraprofiti i dalje rasti. Posebno pitanje je i utjecaj novih tehnologija, naročito umjetne inteligencije na navedenim poljima, te moguće globalne promjene koje će zaustaviti ili usporiti procese, te ih možda učiniti zastarjelim ili "staromodnim".

KRITIKA VLADAVINE

Ukupno uzevši, može li se zaključiti da je počeo "obračun kod virtualnog korala", odnosno globalna antimonopolska bitka protiv informacijskih moćnika? Amerika je prva krenula, očekuje se slična reakcija Europske unije... Tko je sljedeći na redu, TikTok, Apple, ponovo Microsoft...?

- S jedne strane, treba podsjetiti kako je i Italija otvorila istragu o Googleu, uz prijetnju kazne od pet do deset milijuna eura. Slično već razmišljaju i neke druge europske zemlje. Francuski regulator izrekao je Googleu kaznu od 250 milijuna eura zbog kršenja autorskih prava medijskih izdavača, južnokorejski regulator za tržišno natjecanje izrekao je Googleu novčanu kaznu od 29,3 milijuna eura zbog iskorištavanja dominantne pozicije, Rusija je kaznila Google s 50,8 milijuna dolara... Premda je Google izgubio prvotnu žalbu protiv Europske unije, kazna je smanjena za pet posto, zasad stoji nekih 4,125 milijardi eura. Riječ o velikom novcu, ali nakon desetljeća kršenja pravila igre i monopola kazne izgledaju doista velike za obične građane, ne i za velike igrače. Čak je i šefica EU-a za antimonopolsku politiku Margrethe Vestager ocijenila iznos kazne Appleu kao "prilično malen", usporedila ga s "kaznom za prebrzu vožnju ili parkiranje" u odnosu prema veličini tvrtke!

S druge strane, aktualni predsjednički kandidat Donald Trump kritizirao je u svojem Twitter profilu kaznu koju je Googleu izrekla Europska komisija. Dakako, sve se to može vidjeti i kao doista žestoku borba (protiv) tehnoloških konkurenata za ogromne prihode tržišta, ali to je i borba za ekonomsku i financijsku prevlast velikih država i regija. To je sve "globalnije" u današnjem svijetu, u što se uključuju i sfere zdravlja (korona i daljnji utjecaj WHO-a), širenje vojnih sukoba za održavanje interesnih i/ili hegemonističkih utjecaja. Nisu to nikakve teorije urote, nego praksa nezamislivog kapitala, kojemu više nisu dovoljnini klasični profitni prihodi, nego prihodi i zarada ekstraprofita. To one pregladne novca, moći i utjecaja na budućnost čini da zaboravljaju na ostatak svijeta. A pritom sve treba biti "normalno" i kao da se ništa novo i loše ne događa. U pitanju su ne samo materijalna bogatstva ili moć nego i osnovna etika rada i kapitala, čak sudbine pojedinih država, regija ili naroda. Naizgled pitanje antimonopola i očuvanja demokracije i pravde prema korporacijama (kako to gordo zvuči...) zapravo su i posljedice pritisaka ne samo na medije nego i na svjetske tražilice, pa i korporacije povezane s protokom traženja i selekcijom informacija. Svijet je doista globalan, posebno kada je riječ o sve vidljivijoj igri "ispod državnih pokrivača" i svakodnevnih floskula.

I masmedijski sustav iluzija čini da smo sve manje osjetljivi na patnje drugih, posebno kad nas uvjeravaju kako ovi ili oni neprijatelji vladaju nama i našim svjetovima. Dobro je stoga podsjetiti na izjavu velikog čovjeka iz 18. stoljeća, Voltairea, kada je rekao: "Ako želiš znati tko doista vlada tobom, pogledaj koga ne smiješ kritizirati!".