Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane redovito analizira događaje na Bliskom istoku, Balkanu i u svijetu. IFIMES analizira aktualna zbivanja u Iranu nakon predsjedničkih izbora u toj državi. Iz analize "Iran 2024: Reformator Pezeshkian na putu reformi?" objavljujemo najzanimljivije dijelove, uz neznatne prilagodbe u teksu i opremi.

Reformator Masoud Pezeshkian, koji poziva na veću otvorenost Zapadu, izabran je za novog predsjednika Islamske Republike Iran u odlučujućem drugom krugu predsjedničkih izbora održanih 5. srpnja 2024., u kojem se suočio s tvrdolinijaškim konzervativnim kandidatom Saeedom Jalilijem, nasljeđujući predsjednika Ebrahima Raisija, koji je poginuo u padu helikoptera u svibnju ove godine. Pezeshkian, 69-godišnji kardiokirurg, osvojio je više od 16 milijuna glasova (53,6 %) od ukupno izišlih 30,5 milijuna birača, a njegov protukandidat 44,3 %.

OČEKIVANI POBJEDNIK

Iranska izborna komisija objavila je da je izlaznost u drugom krugu predsjedničkih izbora porasla na 49,8 %, odnosno to je povećanje od 10 % u odnosu prema prvom krugu, održanom 28. lipnja, na kojem je izlaznost bila oko 40 %. Sudjelovanje u drugom krugu također je premašilo predsjedničke izbore 2021. godine, na kojima je Ebrahim Raisi pobijedio jer je tada ostvario postotak izlaznosti od 45,8 %. Tako su konzervativci izgubili već četrnaeste predsjedničke izbore od reformista, koji su se vratili na vlast nakon što su je 2005. napustili, nakon pobjede konzervativnog iranskog predsjednika Mahmouda Ahmadinejada. Pezeshkian se prethodno kandidirao dva puta na iranskim predsjedničkim izborima, ali je 2013. povukao svoju kandidaturu, a drugi mu je put, za izbore 2021. godine, Ustavno vijeće odbilo podobnost za sudjelovanje na predsjedničkim izborima.

Middle East Images/ABACA

Pezeshkian je rođen u kurdskom gradu Mahabadu, od oca iranskog Azerbajdžanca i majke iranske Kurtkinje, osim perzijskog govori još azerbajdžanski, kurdski, arapski i engleski jezik. Možda je to važno u Iranu, koji je multireligijska, multietnička, multikulturna zemlja, u kojoj Perzijanci čine samo 51 % stanovništva, Azerbajdžanci oko 24 %, Kurdi 7 %, Luri oko 7 %, Mazandarani i Gilaki oko 7 %, Arapi 3 %, Baluči 2 %... Zbog njegova azerbajdžanskog podrijetla druga najbrojnija etnička grupa u zemlji, koja stalno zahtijeva i protestira tražeći ravnopravnost pripadnika azerbajdžanske etničke zajednice s relativno većinskom perzijskom etničkom zajednicom u upotrebi jezika i sudjelovanju u političkom životu, administrativno-državnom aparatu te ekonomski razvoj svoje regije u Iranu, sada može biti zadovoljna.

Prema njegovom političkom stavu i uzastopnim izjavama od početka predizborne kampanje, Masoud Pezeshkian, koji je bio ministar zdravstva (2001. - 2005.), smatra se posljednjom političkom figurom koja je bliska bivšem reformističkom predsjedniku Mohammadu Khatamiju (1997. - 2005.). Poznat je po svojim jasnim reformskim usmjerenjima, ali isključivo unutar postojećeg sustava vlasti.

Pezeshkian je nakon pobjede na platformi X, obraćajući se narodu, napisao: "Izbori su završeni, a ovo je samo početak naše zajedničke sudbine. Težak put je pred nama, neće biti gladak, osim uz vašu pomoć, suosjećanje i povjerenje, pružam vam ruku i kunem se svojom čašću da vas neću ostaviti same na tom putu, zato me ne ostavljajte samog. Ne podržava me stranka ili frakcija, narod je taj koji me je izabrao, svima pružam ruku prijateljstva i suradnje."

UNUTRAŠNJA POLITIKA

Masoud Pezeshkian posebno se istaknuo svojom podrškom opoziciji. Tako se 2009. godine, kada je bio parlamentarac, usudio kritizirati represiju nad Irancima koji su izišli na ulice protiv reizbora ultrakonzervativnog predsjednika Mahmouda Ahmadinejada. Pezeshkian je u svojoj izbornoj kampanji obećao da će ukinuti ograničenja nametnuta na internetu i rekao da se potpuno protivi patrolama moralne policije, zadužene za provjeru pridržavaju li se žene obveznog hidžaba. Pozvao je na širu zastupljenost žena i vjerskih i etničkih manjina na svim razinama vlasti.

Pezeshkian je pozvao na nalaženje trajnog rješenja za pitanje obaveznog hidžaba, jednog od razloga velikih prosvjeda u Iranu koji su potresli zemlju krajem 2022., nakon smrti mlade djevojke Mahse Amini u rujnu iste godine, prethodno uhićene zbog nepoštovanja strogog pravila odijevanja u Islamskoj Republici.

Pezeshkian nije bio izbor vladajuće konzervativne vjerske hijerarhije vlasti, koja je bila prisiljena dopustiti njegovu kandidaturu zbog zahtjeva i prosvjeda naroda u posljednje dvije godine. Stoga se smatra da je njegovo sudjelovanje na proteklim izborima djelomična pobjeda demonstranata, srednjeg sloja i mladih u ostvarivanju svojih zahtjeva. S druge strane, Pezeshkian je nakon pobjede nagovijestio da će raditi s konzervativcima, taj pristup mu je nužan kako bi izbjegao sukob s režimom i/ili dubokom državom, gdje vrhovni vođa Ali Khamenei ima posljednju riječ.

Middle East Images/ABACA

Ekonomska vizija Masouda Pezeshkiana u predizbornoj kampanji bila je fokusirana na socijalnu pravdu, uravnotežen razvoj svih regija i strukturne reforme. Obećao je da će stvoriti transparentan ekonomski sustav, boriti se protiv korupcije i poticati ekonomski rast. Pezeshkian je uvjeren da se reformom ekonomskih struktura i stvaranjem povoljnog ambijenta za ulaganja mogu stvoriti mogućnosti za zapošljavanje i smanjenje nezaposlenosti, obećavši da će smanjiti inflaciju, koja trenutno iznosi oko 40 %. Budući predsjednik smatra da su Iranu potrebne strane investicije u vrijednosti od 200 milijardi dolara, ističući da se ti iznosi mogu privući samo unaprjeđenjem odnosa sa svijetom, misleći tu na zapadne države, s kojima su sadašnji odnosi na najnižoj razini. Iran je 19. najveća ekonomija na svijetu s bruto domaćim proizvodom (BDP) od 1081 milijardi dolara.

OVLASTI PREDSJEDNIKA

Predsjednik Islamske Republike Iran, prema ustavu, ima ograničene ovlasti. Primarna odgovornost za upravljanje Islamskom Republikom spada u ingerenciju vrhovnog vođe, koji se smatra šefom države. Što se tiče predsjednika, on je na čelu vlade, odgovoran za provođenje političkih smjernica koje diktira vrhovni vođa, ajatolah Ali Khamenei.

Predsjednik se smatra izabranim dužnosnikom najvišeg ranga i prvi je nakon vrhovnog vođe, koji ima apsolutnu vlast u Iranu. Predsjednik je odgovoran za provedbu državne politike, čije karakteristike određuje vrhovni vođa. Predsjednik je odgovoran za upravljanje svakodnevnim poslovima vlade i ima ograničen utjecaj na unutrašnju politiku i vanjske poslove. Ali njegove ovlasti su potpuno ograničene, posebno u pitanjima sigurnosti. Državnom policijskom službom upravlja ministarstvo unutrašnjih poslova. Šefa policije imenuje vrhovni vođa i odgovaran mu je direktno. Isto se odnosi i na zapovjednike vojske i revolucionarne garde.

Ovlasti predsjednika mogu biti predmet nadzora parlamenta, koji može uvesti nove zakone, u suprotnosti s politikom predsjednika. S druge strane, Vijeće čuvara, koje uključuje bliske saveznike vrhovnog vođe, odgovorno je za usvajanje novih zakona i može ih odbaciti, to je svojevrstan drugi dom parlamenta.

NUKLEARNI SPORAZUM

Izbori su pomno praćeni u inozemstvu. Iran, moćna sila na Bliskom istoku, u središtu je mnogih geopolitičkih kriza, od rata u Gazi, Siriji, Jemenu do nuklearnog programa, koji je nekoliko godina bio glavni izvor neslaganja Islamske Republike i Zapada. Pezeshkianova pobjeda na izborima daje zapadnim zemljama neku nadu za napredak u nuklearnim razgovorima, koji su u zastoju, iako je poznato da predsjednik nije jedini donositelj odluka o tom pitanju.

Masoud Pezeshkian, koji ima podršku dvaju bivših iranskih predsjednika, reformista Mohammada Khatamija (1997. - 2005.) i umjerenog Hassana Rouhanija (2013. - 2021.), pozvao je tijekom predizborne kampanje na veću otvorenost prema Zapadu. Također je pozvao na "konstruktivne odnose" s Washingtonom i europskim državama, s ciljem "izvođenja Irana iz izolacije".

Middle East Images/ABACA

Nuklearni sporazum zaključen 2015. godine između Irana i velikih sila (SAD, Kina, Rusija, Francuska, Njemačka, Britanija) uveo je ograničenja nuklearnim aktivnostima Teherana u zamjenu za ukidanje međunarodnih sankcija, koje su ozbiljno pogodile iransku ekonomiju. Međutim, sporazum je propao nakon što su se Sjedinjene Države jednostrano povukle iz njega odlukom bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa 2018. godine i ponovo uvele stroge sankcije Iranu. Tada se Iran počeo postupno povlačiti iz svojih osnovnih obaveza predviđenih sporazumom. Teheran poriče da je želio razviti nuklearnu bombu, ali njegov nuklearni program vrlo brzo napreduje. Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) kaže da je Iran jedina zemlja koja "ne" posjeduje nuklearno oružje obogaćeno uranom do 60 %. Obogaćivanjem urana na razini od 60 % Iran se približio dosegu obogaćivanja od 90 % potrebnom za izradu atomske bombe, te je daleko premašio obogaćivanje urana od 3,67 %, koji se inače koristi u nuklearnim elektranama. Zapadni diplomati i stručnjaci slažu se da bi u slučaju pobjede Saeeda Jalilija bio dodatno paraliziran napredak pregovora o nuklearnom programu. Europski pregovarači opisuju Jalilija kao "fanatika koji je imao ideološku retoriku" tijekom pregovora.

Oživljavanje nuklearnog sporazuma sklopljenog 2015. više nije realna opcija, jer su se uvjeti na terenu radikalno promijenili. Iranski nuklearni program je zasada veoma napredovao, sankcije su vrlo stroge, povjerenje je na najnižoj razini, a globalne sile više nisu na istoj valnoj duljini što se tiče Irana. Novoizabrani predsjednik Irana mogao bi ponovo pokrenuti konstruktivnu diplomaciju i zaključiti niz sporazuma ili bar aneksa koji će pomoći da se izbjegne totalna kriza.