Zdravlje
ODGOVOR NA PRITISKE ŽIVOTA

Stres može povećati broj otkucaja srca i značajno podiči krvni tlak
Objavljeno 17. lipnja, 2024.
Dobro je poznato da stres utječe na tijelo i um te ostavlja posljedice na organizam i danima nakon stresne situacije. Prema Američkom psihološkom društvu, u 2023. godini otprilike trećina ljudi u dobi od 18 do 44 godine ocijenila je vlastitu razinu stresa vrlo visokom. Stres je prirodni odgovor na zahtjeve i pritiske života. Mogu ga potaknuti različiti faktori, uključujući radne obaveze, financijska pitanja, problemi u vezi i velike promjene u životu.

Napetost


Kardiovaskularni sustav posebno je osjetljiv jer stres povećava broj otkucaja srca i podiže krvni tlak, što može dovesti do srčanih problema. Osim toga, hormoni stresa poput kortizola i epinefrina dovode do oksidativnog stresa i upale, što povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti. Može izazvati i suženje koronarnih arterija, a u ekstremnim slučajevima to može dovesti do srčanog udara. Kada ste pod velikim stresom, disanje može postati plitko i ubrzano. Rizik od zaraze respiratornom bolešću ili pogoršanja postojećeg respiratornog stanja je veći jer stres pogoršava imunosni odgovor tijela, oslobađaju se upalni citokini, koji povećavaju proizvodnju sluzi i sužavaju dišne ​​puteve. Kada tijelo detektira stres, imunosni sustav slabi. Endokrini sustav reagira otpuštanjem hormona stresa poput kortizola, koji, ako su povišeni duže razdoblje, mogu poremetiti metaboličke funkcije i oslabiti imunitet. To može povećati osjetljivost na infekcije i pogoršati kronične upalne bolesti.

Kada doživimo stres, otpuštaju se neurohormoni, što posebno utječe na naš gastrointestinalni sustav. U konačnici, protok krvi u crijevima se smanjuje, što može prouzročiti proljev ili zatvor, ovisno o osobi. Studije su otkrile da je stres blisko povezan sa sindromom iritabilnog crijeva.

Poznato je da stres može biti uzrok napetosti mišića. To se događa zbog kaskade fizioloških reakcija koje se javljaju kada vaše tijelo doživi stres. Aktivacija simpatičkog živčanog sustava kao posljedica stresa može dovesti do napetosti mišića, glavobolja i migrena.

Veliki stres može ugušiti seksualnu želju i reproduktivno funkcioniranje. Stres potiskuje otpuštanje ključnih reproduktivnih hormona koji igraju ulogu u proizvodnji testosterona i funkciji jajnika. Kao rezultat, kronični stres može prouzročiti kašnjenje mjesečnice, smanjenu kvalitetu sperme i može izazvati neplodnost.

Loš san


Kada imamo stresan život ili jednostavno ne upravljamo dobro stresom, vjerojatnije je da ćemo imati depresiju, anksioznost, opsesivno-kompluzivni poremećaj, poremećaje ovisnosti o drogama, poremećaje u prehrani i druge. Kada je stres previsok, mogli biste imati smanjen ili povećan apetit. Veliki stres može dovesti do lošeg sna, a loš san može povećati stres. Prema Američkom psihološkom udruženju, odrasli koji nisu pod stresom kažu da imaju više kvalitetnijeg sna od onih koji prijavljuju visoke nivoe stresa. Stres je često uzrok povećane tjeskobe i budnosti, što može prouzročiti nesanicu.

Jasminka Knežević
Možda ste propustili...

PREMA ANALIZI INSTITUTA MAX PLANCK

Osobe koje vole plesati su otvorenije

DRUŠTVENO OKRUŽENJE I VEZE

Ljeti smo češće usamljeni i tužni

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana