Magazin
TEMA TJEDNA: MODERNA DRŽAVA

Andrea Feldman: Sigurni u nesigurnom našem susjedstvu
Objavljeno 15. lipnja, 2024.
PROF. SC. DR. ANDREA FELDMAN Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Što zapravo danas znači sam pojam države, s kojeg i kakvog aspekta treba državu danas motriti i tumačiti, u okolnostima kakve nameće suvremeno doba, 21. stoljeće, digitalno i globalno umreženo - pitali smo prof. sc. dr. Andreu Feldman s Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.


- Mnogo je različitih odgovora na to pitanje, ali povjesničari se s njim suočavaju uvijek na isti način. Uvidom u prošlost, izvore i podrijetlo određenih pojava, događaja, fenomena pokušavaju razumjeti i interpretirati povijest. U idealnim uvjetima, kakvi se, nažalost, rijetko steknu, političari i ostali mogu upotrijebiti takve interpretacije kako bi iznjedrili vizije razvoja države u budućnosti.

Nažalost, takvih je vizija sve manje, a nasuprot njima primjećujemo stihijsko formiranje politike, koja je prečesto reaktivna, kaska za događajima, a naročito rijetko insipirira. Različiti ljudi na različite načine interpretiraju i trenutnu stvarnost i onu prošlu te u skladu sa svojim uvjerenjima, ideološkim, političkim i inim ishodištima na različite načine tumače razloge i opravdanost postojanja države. No činjenica je kako današnja hrvatska država nije pala s neba, nije "slučajna država", kako misli jedan, već na svaki način kompromitirani, političar, nego je ona rezultat dugotrajnih težnji mnogih naraštaja. Oni su svaki u svom vremenu i na osnovi vlastitih uvida promišljali i raspravljali, zahtijevali i borili se za uspostavu države, često protiv svih pravila, u vrlo teškim okolnostima i s neizvjesnim ishodom.

Vezano uz prethodno pitanje: ima li uopće još smisla, odnosno potrebe, danas postavljati pitanja o tome što je i odakle potječe država...?

- Uvijek iznova postavljati pitanja i na njih pokušavati dati suvisle odgovore jest ne samo potrebno nego i zadatak svakog povjesničara i svakog javnog intelektualca. To je sama bit humanističkog i svakog drugog obrazovanja i znanosti. Stoga se ne zamarajno pitanjima treba li ili ne postavljati pitanja, već pokušajmo dati najbolje od sebe u smislenim odgovorima na zahtjeve našeg vremena. A oni su, kako mi se čini, rijetko kad bili ozbiljniji nego što su danas.

Što možemo i što trebamo i danas učiti o državi iz poznatih djela poznatih mislilaca kao što su Platon, Louis Althusser, Harold Barclay, Thomas Hobbes i dr.?

- Teoretičari koje spominjete svaki na svoj način i u svom kontekstu interpretiraju fenomen države kao neke vrste represivnog aparata u kojem ipak sve mora biti podređeno zajedničkoj dobrobiti. Za neke je to poželjna karakteristika, za druge razlog kritike. Najvažnije je u odgovoru na to vaše pitanje razumjeti kako ni jedna teorija, koliko god zanimljiva ili inspirativna bila, ne može zauvijek riješiti neki problem. Stoga nam one moraju služiti kao poticaj na razmišljanje, ponekad moguće i kao uzor, ali kako bismo unaprijedili život u državi, kao i samu državu, moramo raditi na njima, moramo poboljšavati naše institucije, pa i institucije države, a ne ih urušavati, kao što neodgovorni političari, ali i drugi uporno čine. Samo jačanjem naših institucija možemo osigurati sigurniji život za sve u našem društvu.

Jesmo li se u proteklih 30 i nešto godina od proglašenja samostalnosti i neovisnosti u cijelosti ostvarili kao država ili još bolujemo od nekih "dječjih bolesti" kao država i demokracija općenito?

- Na dan izbora za Europski parlament vratila sam se s birališta pomalo utučena jer ni jedan od kandidata odnosno stranaka ne zadovoljava potpuno moje kriterije. To mi je kazna jer, za razliku od nekih prethodnih izbora, danas nisam bila aktivna kandidatkinja! Ipak, sama činjenica što sam kao i svi ostali hrvatski građani u mogućnosti izraziti svoju volju, između ostalog, i na izborima za EU parlament, veliko je postignuće. To je rezultat dugog i mukotrpnog trajanja kroz povijest, tijekom kojega su Hrvati rasli i razvijali se, prilagođavali i sukobljavali u raznim državnim formacijama, inzistirali na svojem, pa i državnom pravu, posebni i slobodni, među raznim narodima, entitetima, ideološkim i političkim zahtjevima svog vremena. Sama činjenica kako je Hrvatska tridesetak godina od priznanja neovisnosti ispunila svoje najvažnije ciljeve sama po sebi govori do koje je mjere Hrvatska uspješna država. Naravno, ima mnogo ljudi koji nisu potpuno zadovoljni postignutim, koji bi željeli vidjeti još uspješniju i sretniju Hrvatsku. To su sasvim zdrave ambicije, ali glavni preduvjet za njih bila je uspostava države. Kako kaže Vojnovićev Orsat Veliki, "ovo [je] d r ž a v a - d r ž a v a! ... a sve ostalo raja, pusta raja". Tako da sudbina Dubrovačke Republike mora biti podsjetnik i nama, jer ništa na svijetu ne traje vječno.

Kao mlada demokracija Hrvatska se mora znati nositi s izazovima, a najbolji način na koji se male države i mlade demokracije bore za sebe jest prije svega ustrajanje na načelima i otvorena i živa rasprava o svim temama koje stoje pred nama. Ne vidim nikakva problema u sučeljavanju mišljenja, u raspravi i iznošenju drukčijeg mišljenja, u otvorenom suprotstavljanju stvarima koje smatramo lošim ili pogubnim kako za državu tako i za naše društvo. Iako možemo biti zadovoljni postignutim, jer su rezultati vidljivi i opipljivi, a činjenica je kako je Hrvatska u najboljem društvu europskih i zapadnih liberalnih demokracija, ipak moramo biti svjesni da pred nama kao društvom, ali i pred našom državom, uostalom kao i pred cijelom Europom, pa i pred svijetom, stoje vrlo ozbiljna i zahtjevna iskušenja. Iskušenja su to koja udaraju na demokratske i liberalne tradicije današnje Europe, ali tu su i globalni izazovi s kojima se suočava cijeli svijet. Prije svega mislim na prijetnju Rusije ne samo Ukrajini nego i cijelom svijetu, prije svega nuklearnim sukobom.

Za to vrijeme naši susjedi uvijek na istom poslu. S jedne strane Immer wieder Serbien, kako bi rekao Ivo Pilar. Srbija sa svojim paradnim svesrpskim saborom i stalnim pokušajima destabilizacije svojih susjeda daleko je od normalizacije, daleko od Europe, čvrsto u zagrljaju Rusije, Kine. S druge strane, Mađari, u sad već stoljetnom žalu za odredbama Trianona, (pro)daju tenkove Srbiji - zašto? Odgovore na ta pitanja treba ponuditi kvalificirana, odgovorna i učinkovita vlast, ljudi kojima bi državni interes morao biti na prvom mjestu. A na nama je, građanima, da ih svojim angažmanom, pitanjima, kritikama i komentarima, svojom brigom za dobrobit naše države na to iz dana u dan potičemo. (D.J.)

Možda ste propustili...

PREDSTAVLJAMO: JASEN BOKO - NA PUTU SVILE

Tragovima korčulanskog Münchhausena i svilenog moljca

PROF. DR. SC. ERNEST VLAČIĆ, SVEUČILIŠNI I VELEUČILIŠNI PROFESOR

Vremena su neizvjesna, pred suvremenim liderima golemi su izazovi

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana