Novosti
UVOZ RADNE SNAGE: BROJKE I DALJE RASTU

Poslodavci u četiri mjeseca zatražili 80.000 stranih radnika
Objavljeno 23. svibnja, 2024.
Na području Osječko-baranjske županije u četiri je mjeseca ove godine podneseno 2387 zahtjeva za uvoz radnika
Hrvatska se nalazi u poziciji da stabilno poslovanje sve većeg broja domaćih tvrtki može omogućiti jedino zapošljavanje strane radne snage. Potreba za stranim radnicima raste i na području Osječko-baranjske županije, a prema podacima Policijske uprave osječko-baranjske, 2020. godine bilo je podneseno 2144 zahtjeva, a izdano je 1638 dozvola za boravak i rad dok je 2023. podneseno 6274 zahtjeva, a izdano 4310 dozvola. To je gotovo 3,5 puta više podnesenih zahtjeva i izdanih dozvola u tri godine, a podatak da je samo u ovogodišnja četiri mjeseca podneseno 2387 zahtjeva i već izdano 1726 dozvola pokazuje da se trend nastavlja.

Procedura


U cijeloj je Hrvatskoj lani obrađeno više od 180.000 zahtjeva za uvozom radne snage, a uvezeno je 170.000 radnika. U protekla četiri mjeseca 2024. godine zaprimljeno je za obradu više od 80.000 zahtjeva.

Samostalna savjetnica Hrvatske gospodarske komore Županijske komore Osijek Snježana Babić podsjeća kako se nedostatak radnika prvo pojavio u sektoru građevine. "Međutim, taj nedostatak je sada evidentan i u drugim sektorima gospodarstva. Jako veliki udio manjka radne snage je u turizmu i ugostiteljstvu, u svim uslužnim djelatnostima, a određeni dio radnika nedostaje čak i IT sektoru", tvrdi Babić dodajući kako postoje poduzetnici koji već niz godina uvoze strane radnike i upoznati su s procedurom. No za one koji još nisu upoznati s postupkom zapošljavanja državljana iz trećih zemalja Hrvatska gospodarska komora organizira niz seminara. Namijenjeni su svima koji imaju potrebu za zapošljavanjem strane radne snage, a na njima je predstavljen cjelokupan pregled postupaka, potrebne dokumentacije i procedura za uvoz stranih radnika i mogućih izazova tijekom procedure.

Jedan takav seminar pod nazivom "Zapošljavanje stranih radnika, procedure i izazovi" održan je u srijedu u Osijeku, gdje je istaknuto kako su za neka određena zanimanja poduzetnici prvo dužni ishoditi mišljenje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. "No budući da u nekim gospodarskim sektorima postoji kroničan nedostatak radnika, kao što je graditeljstvo, dio zanimanja u ugostiteljstvu i turizmu te dio u IT tehnologijama i industrijama, postoji određena lista zanimanja za koje se taj prvi korak preskače, što znači da ne moraju proći proceduru kod Zavoda za zapošljavanje, već direktno mogu ići sa zahtjevom prema MUP-u", objašnjava Babić. Naglašava također da je problem nedostatka radne snage većina poduzetnika u Hrvatskoj rješavala u zemljama okruženja, bili su orijentirani na BiH, Srbiju i Makedoniju. "Međutim, taj bazen radne snage sada je već ispražnjen, a dio naše radne snage otišao je u zemlje zapadne Europe tako da postoji potreba nalaženja nekih drugih tržišta odakle se ta radna snaga može osigurati. Cijela Europa ima isti problem, i to nije prostor u kojemu možemo naći radnike", poručuje Babić.

Napominje da je HGK u suradnji s Veleučilištem Edward Bernays pokrenuo prvi integracijski program za strane radnike u Hrvatskoj pod nazivom "Welcome to Croatia" s ciljem integracije stranih radnika u društvo i poslovnu zajednicu.

Prednost domaćima


"Jezik je barijera, posebno u nekim uslužnim djelatnostima i zbog toga HGK provodi program educiranja stranih radnika kako bi dobili osnove hrvatskog jezika te da bi se i poslodavcu olakšala njihova integracija. Welcome to Croatia interdisciplinarni je edukacijski program koji odgovara izazovima integracije i osnovnog osposobljavanja državljana trećih zemalja u Hrvatskoj, kao pomoć za jednostavnije uključivanje u društvene tokove i rad u tercijarnom sektoru", zaključuje Babić.

U proceduru dovođenja strane radne snage uključen je i Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZZ) čija voditeljica Odjela za tržište rada Područni ured Osijek Ankica Vučković ističe da se s 1. siječnja 2021. godine procedura razdvojila na MUP i HZZZ. "Naša je domena izdavanje mišljenja za svakog pojedinačnog radnika, odnosno ispunjava li on uvjete da bi poslodavac uopće mogao podnijeti MUP-u zahtjev za izdavanje radne dozvole", objašnjava Vučković, pojašnjavajući i proceduru koja se odnosi na test tržišta rada. "To znači da je svaki poslodavac dužan prvo, uz pomoć HZZZ-a, ispitati postoji li na domaćem tržištu radna snaga kojom on može zadovoljiti svoje potrebe. Ako HZZZ procijeni da na domaćem tržištu imamo adekvatne radne snage koja ispunjava uvjete natječaja, onda poslodavcu nećemo dati pozitivno mišljenje za uvođenjem strane radne snage, nego ćemo mu pomoći da na domaćem tržištu pronađe radnike. Ako pak na domaćem tržištu rada ta radna snaga nedostaje, poslodavac dobiva pozitivnu obavijest da može krenuti s procedurom. Kada HZZZ da pozitivno mišljenje, poslodavac ima 90 dana da se obrati MUP-u za ishođenje radne dozvole", kaže Vučković dodajući kako se trude, gdje god je to moguće, pronaći domaću radnu snagu.

Tomislav Prusina
IZ TREĆIH ZEMALJA NAJBROJNIJI NEPALCI
Predsjednik Zajednice agencija za zapošljavanje pri HGK Marko Pekčec ocijenjuje da Hrvatska ima dosta ljudi koji su prekvalificirani za ono što je najviše traženo na tržištu rada. "Imamo deficiti s kojim se suočava čitava Europa kao što je primjerice nedostatak vozača teretnih vozila", podsjeća Pekčec. Prema njegovim podacima, najbrojniji strani radnici iz trećih zemalja izvan Europe su Nepalci, od prošle godine slijede ih radnici iz Uzbekistana, a Indija je uvijek pri vrhu. Napominje međutim kako ne treba zaboraviti susjedstvo, BiH i Srbiju, iz kojega je i dalje velika zastupljenost radne snage. Na upit jesu li adekvatno plaćeni Pekčec odgovara da "uvijek mogu biti bolje plaćeni" ali da nisu u nepovoljnijim uvjetima nego domaći radnici.

IZNIMKE OD TESTA TRŽIŠTA RADA
Kada je riječ o iznimkama od provedbe testa tržišta rada Ankica Vučković podsjeća da je Upravno vijeće HZZZ-a donijelo listu zanimanja kojih nedostaje u zemlji i za koje ne postoji obveza testa tržišta rada. "To su pretežito građevinska zanimanja, dijelom ugostiteljska i turistička zanimanja i ta se lista revidira. Imamo naznake da bi se i zakon trebao mijenjati, a time će se i lista ponovno revidirati", najavljuje Vučković. Optimizaciji cijelog procesa se, s donošenjem novog Zakona kojega iščekuje već u ovoj godini, nada predsjednik Zajednice agencija za zapošljavanje pri HGK Marko Pekčec. "Optimizacija se odnosi, prije svega, u kontekstu trajanja procesa. Ako pričamo o trećim zemljama čiji državljani moraju ishodti vizu za Hrvatsku to zna trajati i od 6 do 8 mjeseci. Jedna od stavki je i pitanje proširenja popisa deficitarnih zanimanja", kaže Pekčec.

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

BIT ĆE TO PRVI CJELOVITI CENTAR ZA GOSPODARENJE OTPADOM

Gradit će se prva domaća energana koja pretvara mulj i blato u energiju

2

HRVATSKE ZRAČNE LUKE BILJEŽE SVE BOLJE REZULTATE

Na Klisi četiri puta više
putnika nego na Krku

3

KRIM-SLUŽBENIK UDALJEN IZ SLUŽBE

Vozio pijan auto PU vukovarsko-srijemske