Premijer Andrej Plenković u kontekstu ekonomskih pokazatelja kazao je kako Hrvatsku od najvišeg kreditnog rejtinga "dijeli tek jedna mala stepenica". Ipak, još uvijek ostaje otvoreno pitanje kakvo je stvarno stanje hrvatske ekonomije. Analize i projekcije razlikuju se, zavisno iz kojeg se kuta gleda i tko ih tumači. Neke su, međutim, činjenice nepobitne, makoliko se one osporavale uobičajenom populističkom i demagoškom retorikom kad se radi o politici.

Državni zavod za statistiku (DZS) početkom rujna objavio je da je bruto domaći proizvod (BDP) u drugom tromjesečju realno porastao za 2,7 % u odnosu prema istom razdoblju prošle godine, i to je već deseti kvartal zaredom da gospodarstvo raste. Potvrdu dobrog smjera u kojem ide hrvatska ekonomija i gospodarstvo osim iz EU-a stiže i s mjerodavnih mjesta kakva su ugledne svjetske kreditne agencije. Primjerice, jedna od takvih agencija, Standard&Poor‘s, objavila je kreditni rejting država za rujan 2023., a Hrvatska se prema tom kriteriju nalazi na 22. mjestu u Europi. "To je još uvijek slabo, ako se usporedimo sa Slovenijom, Češkom ili Slovačkom, koje su već prešle u kreditni rejting A. Hrvatska se penje po tim rejting-stepenicama, za što je jako važan bio ulazak u europodručje", komentirao je ekonomski stručnjak Damir Novotny, te dodao: "Rast kreditnog rejtinga znači da će Hrvatska biti interesantna stranim ulagačima, kako financijskim tako i onim koji otvaraju pogone. Fascinantan primjer je direktno ulaganje američke tvrtke Jabil u Osijeku, koja će otvoriti 2500 radnih mjesta, kao i ulaganje Porschea u Rimac grupu", zaključio je Novotny.



Naglasak na gospodarskim kretanjima bio je i prije nekoliko tjedana, kada je premijer Plenković podnio Saboru godišnje izvješće o radu Vlade, u kojem je poručio da će strateška ostvarenja u proteklih sedam godina omogućiti lakše prevladavanje izazova u budućnosti. "Moderni suverenizam znači istodobno držati smjer sigurne i europske Hrvatske, što nam jamči stabilnost, oporavak i razvoj gospodarstva unatoč krizama", kazao je premijer. Također je naglasio kako je riječ o najvećem broju kriza od Domovinskog rata, te nabrojio pandemiju bolesti COVID-19, razorne potrese, inflatorne pritiske, rekordne poplave, nikad prije zabilježena olujna nevremena, afričku svinjsku kugu... "Geopolitičke nestabilnosti, rat i sve brže klimatske promjene povećali su i migrantske pritiske s kojima se također nosimo", kazao je premijer, te dodao: "Štoviše, uz snažan oporavak nakon pandemije i čvrsti gospodarski rast makroekonomski pokazatelji nikada nisu bili bolji. Prosječna stopa našeg gospodarskog rasta u protekle tri godine trebala bi dosegnuti čak 7,6 %, što Hrvatsku stavlja na visoko treće mjesto u EU-u, odmah iza Irske (10 %) i Malte (7,7 %). Prije sedam godina BDP po stanovniku iznosio je 62 % prosjeka EU-a, a sada je na 73 %, što znači da hvatamo korak. Premda zagovaramo odgovornost pojedinca i socijalno-tržišno gospodarstvo, nismo oklijevali u posezanju za intervencijom države kada je u krizama trebalo zaštititi najugroženije."

Naravno, svega toga ne bi bilo i bez bitnoga "alata" EU-a, Mehanizma za oporavak i otpornost, kojim se ublažavaju gospodarske i socijalne posljedice pandemije koronavirusa, kao i ostalih kriza. Taj mehanizam europska gospodarstva i društva treba učiniti održivijima, otpornijima i spremnijima za izazove i prilike koje donose zelena i digitalna tranzicija.

Usto, prema najnovijim rezultatima istraživanja o atraktivnosti tržišta za izravna strana ulaganja koje je proveo EY European Attractiveness Survey, 2022. godine u Hrvatskoj je bilo rekordnih 26 stranih ulaganja, 53 % više nego godinu prije. Izravna strana ulaganja u Hrvatskoj pridonijela su stvaranju 2585 novih radnih mjesta. Uspredbe radi, na razini Europe bilježi se samo 1 % više izravnih stranih ulaganja u usporedbi s 2021. godinom, što je 7 % niže od rekordne pretpandemijske 2019.

“U uvjetima rastuće inflacije, rastućih troškova opskrbe energijom i drugih troškova, slabijeg gospodarskog rasta i geopolitičkih događaja rast stranih ulaganja u Hrvatskoj za 53 % možemo smatrati iznimnim uspjehom. Ulagači su postali iznimno oprezni zbog promjenjivih uvjeta poslovanja, poput rasta kamatnih stopa, visoke inflacije i relativno visokog javnog duga. Ipak, ulagači se sve više okreću zemljama u južnoj i istočnoj Europi, pa su prepoznali i Hrvatsku... Najveći broj investicija bio je usmjeren novim projektima, a u manjem dijelu radilo se o stranim ulaganjima namijenjenima ekspanziji postojećih", govori Tomislav Čutura, partner i voditelj Odjela strateških i transakcijskih usluga.

Strani ulagači u Hrvatskoj najviše su ulagali u tri područja: sektor transporta, IT industriju i proizvodnju. Najviše ulaganja imali smo iz Njemačke i iz SAD-a, a zatim iz Italije, Ujedinjenog Kraljevstva i Ukrajine, navodi Čutura. "Kumulativni potencijal nagomilane potražnje i broj planiranih projekata povezanih s izravnim stranim ulaganjima u 2023. upućuje na to da oporavak nakon pandemije nije izgubljen i očekujemo dugoročni rast stranih ulaganja u Hrvatsku. Hrvatska tek prolazi kroz digitalnu transformaciju, a kako pokazuju kretanja tržišta na europskoj razini, IT industrija i ulaganja u obnovljive izvore energije najzanimljiviji su stranim ulagačima. Upravo zato Hrvatsku čeka nastavak pozitivnog trenda stranih ulaganja, na nama je da stvorimo još povoljnije uvjete za njih unutar zemlje", zaključuje, između ostaloga, Čutura.

Valja spomenuti i ove službene podatke, iako se često ne percipiraju takvima. Naime, iako se možda ne primijećuje, kupovna moć hrvatskih građana u godinu dana znatno je povećana. Jer i prosječni dohodak u prošloj godini sagledan bez poreznih nameta i prema paritetu kupovne moći iznosio je 12.277 eura, što je 892 eura više nego u 2021., izračunao je statistički ured Europske unije Eurostat. Hrvatska se tako našla u pretežitom društvu članica Unije čijim je građanima lani rastao raspoloživi dohodak i bila u korak s međugodišnjim rastom tog pokazatelja za cijeli EU, koji je iznosio 687 eura. Hrvatska je na 13. mjestu u redoslijedu članica s najvećim rastom kupovne moći.

Na tragu svega navedenoga, prvi put u Hrvatskoj država građanima nudi i novu priliku za zaradu. Naime, država će ovoga mjeseca građanima ponuditi kupnju trezorskih zapisa, koji će nositi godišnju stopu prinosa od 3,75 posto, najavio je ministar financija Marko Primorac. Ciljani nominalni iznos izdanja trezoraca je 440 milijuna eura, pri čemu će prvi krug upisa biti namijenjen građanima, a drugi institucionalnim ulagačima. Minimalno će se po ulagatelju moći upisati tisuću eura trezoraca. To će biti nominalna vrijednost jednog trezorskog zapisa koji će građani dobiti po dospijeću. Za razliku od "narodnih" obveznica, kada se upisivao nominalni iznos i dobivala kuponska kamatna stopa, trezorci će se kupovati uz popust, po cijeni od 963,95 eura za jedan zapis, a po dospijeću građani će dobiti 1000 eura za jedan zapis (nominalni iznos), odnosno ostvarit će prinos od 3,75 posto godišnje. Primorac je ocijenio da je prinos "tržišan", a ponuda dobra, daleko bolja od onog što građani mogu ostvariti prije svega preko štednih računa, no da opet, s druge strane, nije pretjerana, u smislu da bi se mogla okarakterizirati kao neko predizborno "potkupljivanje" građana.



Konačno, Vlada je u saborsku proceduru poslala i prijedlog državnog proračuna za iduću godinu, koji opširnije komentiraju sugovornici ovotjedne teme. "Prijedlog proračuna prepoznaje potrebe gospodarstva i građana i sadržava bitne političke ciljeve i prioritete koje želimo ostvariti", rekao je Plenković. Proračun je također, kaže, održiv jer uvažava činjenicu da je Hrvatska članica europodručja, te stvara poticajno gospodarsko okruženje i podiže ulagačku privlačnost Hrvatske.

Sve u svemu, gledajući širu sliku ukupnog ekonomskog stanja, može se zaključiti kako je hrvatska ekonomija u sad već gotovo pet godina (posljedice korone, posljedice ukrajinskog rata...) preživjela krizu i pokazala razvojnu održivost. Pritom je, ponovimo još jednom, pomoć države/Vlade bila presudna, kao i pomoć koja nam je osigurana iz fondova EU-a. U tom i takvom kontekstu, Nacionalni plana oporavka i otpornosti (NPOO) potvrđen je i u praksi, u kojoj su obuzdavanje inflacije, stabilni mirovinski sustav, porezne olakšice za gospodarstvo, rast plaća, rekordna zaposlenost... neki od ključnih faktora koji ulijevaju optimizam za izazovno razdoblje koje je pred nama u idućoj godini.