Prosječna potrošnja jednog putnika s kruzera u našem okruženju je deset eura, a ukupan prihod po jednom stajanju kruzera je oko deset tisuća eura, što nije malo.

On se, istina, raspodjeljuje na sve dionike ovog lanca, međutim kada se to pomnoži s minimalno prosječnim brojem od 500 ticanja godišnje, govorimo o prihodu u destinaciji Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije od oko pet milijuna eura. Dakle, sva ulaganja u infrastrukturu i ovu vrstu turizma daleko su opravdana.



Osnovna je to poruka s okruglog stola u Osijeku održanog u organizaciji HGK Županijske komore Osijek o temi nautičkog turizma na unutarnjim vodama.



- Pri HGK-u djelovala je do prošle godine Zajednica riječnog turizma, nastojimo ju ponovno aktivirati jer trenutačno u Hrvatskoj ne postoji ni jedno tijelo ili udruga koji se bave ovim pitanje - rekao je uvodno Igor Mikulić iz osječke komore.



Okupili su se ovom prigodom svi zainteresirani subjekti kako bi se stekao uvid, pa i ponudili odgovori na pitanja koristimo li potencijale kruzing turizma u Slavoniji, Baranji i Srijemu; imamo li pripremljenu infrastrukturu za prijam gostiju i brodova; pa i možemo li privući više gostiju s kruzera i na koji im način omogućiti veću potrošnju.



- Strateško opredjeljenje Ministarstva turizma i sporta do 2030. godine svakako je razvoj održivog cjelogodišnjeg i regionalno uravnoteženijeg turizma. Nautički turizam i turizam na rijekama i jezerima prepoznat je kao jedan od posebnih oblika turizma u koje moramo posebno ulagati, pa će ministarstvo osigurati jedno pozitivno poslovno okruženje i financijska sredstva za njegov razvoj - istaknula je Nikolina Jakopić, načelnica Sektora za razvoj turističkih destinacija pri Ministarstvu turizma i sporta.



Željko Sić iz Uprave unutarnje plovidbe Ministarstva mora prometa i infrastrukture naglasio je kako država ulaže znatna sredstva u pristanišnu infrastrukturu, pa je tako od 2016. godine do danas ukupno uloženo 17,5 milijuna eura, a od tog iznosa sufinanciranje iz sredstava EU-a iznosi 7,5 milijuna eura.



- Važno je istaknuti putnička pristaništa na rijekama koja su kod Batine, Vukovara i Iloka kao već izgrađena, no za Vukovar i Ilok se planiraju dodatne rekonstrukcije, odnosno modernizacija s novim pristanom. Isto tako na Dravi i Savi planiramo manja pristaništa koja će dijelom biti sufinancirana iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Ministarstvo također kontinuirano ulaže u održavanje plovnih putova, što znači da su svake godine kroz državni proračun osigurana sredstva u iznosu od 2,5 milijuna eura. Na temelju tih ugovora održavaju se kritične dionice na Savi i Dravi do luke, do 12. riječnog kilometra - rekao je Sić.



Upravo je (ne)plovnost zbog niskog gaza Drave osnovni problem što do novog osječkog riječnog pristaništa pristigne tek deset od četrdesetak najavljenih kruzera.



- Ali Osijek jest prepoznat na karti i u programima je međunarodnih riječnih krstarenja, iako se njegovi dolasci često prebacuju na Aljmaš, gdje je pristajanje omogućeno cijelu godinu i prvo je pristanište najbliže Osijeku. Gotovo 95 posto riječnih krstarenja odvija se na Dunavu i najpopularnije je pristanište u Vukovaru - rekla je Božana Matoš, konzultantica za riječni promet, naglasivši kako je ove godine prvi put u Vukovaru najavljeno pristajanje kruzera i u prosinac.

D.Kuštro