Postoje različiti čimbenici rizika koji pridonose kardiovaskularnim bolestima kao što su srčani i moždani udar. Na neke od njih ne možemo utjecati, poput muškog spola i genetskog materijala koji smo dobili rođenjem, ali postoje i čimbenici rizika, uključuju prekomjernu tjelesnu težinu, visok krvni tlak, dijabetes i povišen kolesterol niske gustoće, poznat kao "loš kolesterol" (LDL), na koje možemo utjecati promjenom životnog stila.

Studije na životinjama pokazale su da vremenski ograničena prehrana, oblik povremenog posta, može preokrenuti mnoge od tih čimbenika rizika, uključujući kolesterol, nabolje. Osoba koja prakticira povremeni post jede samo u unaprijed određeno vrijeme i preskače obroke između. Praksa povremenog posta ima svoje korijene u duhovnim i vjerskim tradicijama. Najistraženija varijanta posta je ona tijekom mjeseca ramazana, kada milijuni muslimana poste od zore do sumraka suzdržavajući se od jela i pića. Obično je to 12 sati posta i 12 sati jedenja tijekom tog mjeseca. Drugi oblici povremenog posta, kao što je alternativni dan posta (npr. jedan ili više dana u tjednu) ili s dužim vremenom posta tijekom dana (npr. 16 sati gladovanja nakon čega slijedi 8 sati hranjenja), također su mogući.

Međutim, većina studija na ljudima usmjerena je na zdrave pojedince, a ne na one s dijagnosticiranim metaboličkim sindromom, koji su u većem riziku od kardiovaskularnih bolesti. Metabolički sindrom je skupina metaboličkih poremećaja koji se očituju kao neosjetljivost na inzulin (hormon za regulaciju šećera u krvi), nakupljanje masnog tkiva u području trbuha (abdominalna ili centralna pretilost), visoka razina kolesterola i povišen krvni tlak. U nedavno objavljenoj studiji (Wilkinson MJ i sur., 2020.), istraživači su posebno promatrali ljude s metaboličkim sindromom koji su već bili na lijekovima i ispitivali bi li dodavanje vremenski ograničene prehrane moglo pojačati neke od dobrobiti terapije. Za pravilno funkcioniranje metabolizma bitno je da tijelo funkcionira prema cirkadijanom ritmu, što znači da se različiti sustavi u tijelu, poput endokrinog sustava, autonomnog živčanog sustava i metaboličkih hormona, mijenjaju tijekom 24 sata. Nepravilna prehrana može poremetiti taj ritam, a posebno su ugroženi ljudi koji rade u smjenama i/ili jedu kasno. Štoviše, jedenje tijekom dužeg razdoblja može spriječiti tijelo da se vrati svom prirodnom ritmu. Studije na životinjama pokazale su da ograničavanje razdoblja hranjenja može imati znatne prednosti, poput smanjenja tjelesne mase, glukoze u krvi, kolesterola i triglicerida. Također može produžiti životni vijek i poboljšati cjelokupno zdravlje. To je posebno važno jer su se obrasci prehrane drastično promijenili od 1970-ih. U 1970-ima ljudi u SAD-u i Kanadi obično su doručkovali u 8 ujutro i večerali u 18 sati bez ikakvih obroka između. To je stvorilo 10-satni prozor za jelo i 14-satno razdoblje posta, što se smatralo normalnim. Međutim, nedavne su studije pokazale da vrlo malo ljudi danas slijedi taj obrazac. Razmak za hranjenje postupno se povećavao i sada više od 50 % ljudi ima prozor za hranjenje duži od 15 sati. To znači da jedu gotovo čim se probude i ne prestaju jesti sve dok ne odu u krevet, što rezultira samo s devet sati nejedenja, od čega osam provedu spavajući. To je znatna promjena u usporedbi s 1970-ima, a mnogi vjeruju da je zdravo jesti male obroke tijekom dana.

To je istraživanje imalo za cilj ispitati može li vremenski ograničena prehrana imati koristi za ljude koji jedu više od 15 sati dnevno. Kako bi to postigli, skratili su prozor za jelo na 10 sati, što je značilo 14-satno razdoblje posta. To su postigli odgađanjem doručka i ranijom večerom, bez preskakanja obroka. Studija je također imala za cilj povećati redovitost obroka, tako da ljudi jedu u točno određeno vrijeme tijekom dana, slično obrascu prehrane u 1970-ima. Mnogi sudionici u studiji već su bili na lijekovima, od kojih je 79 % uzimalo lijekove za kolesterol, a 63 % lijekove za krvni tlak. Studija je ispitivala utjecaj vremenski ograničene prehrane na gubitak težine, tjelesnu masnoću, kvalitetu sna i razinu kolesterola. Sudionici koji su jeli više od 15 sati dnevno dobili su upute da jedu unutar 10-satnog prozora, uz 14-satno razdoblje posta. Također su poticani da redovito jedu u određeno doba dana. Studija je pokazala da su sudionici izgubili prosječno 3,3 kilograma, smanjili opseg struka i smanjili tjelesnu i visceralnu masnoću za prosječno 3 %. Iznenađujuće, sudionici su izvijestili o 23-postotnom poboljšanju regenerirajućeg sna, vjerojatno zbog pojačanog izlučivanja hormona sna melatonina i hormona rasta, koji je bitan za regenaraciju tkiva i organa. Ukupni kolesterol smanjen je za 7 %, a LDL za 11 %. To snižavanje razine kolesterola bilo je veće od onoga što bi se očekivalo od samog gubitka težine. Studija sugerira da vremenski ograničena prehrana može imati pozitivne učinke na gubitak težine, razinu kolesterola i kvalitetu sna.

Studija (Bhutanija i sur., 2010.) pokazala je da je izmjenični post (jedan dan postite, a drugi jedete normalno) doveo do znatnog smanjenja kolesterola, za 25 %, i triglicerida, za 32 %. Čak i manje intenzivni oblici posta, kao što je 10-satno vremenski ograničeno jedenje, u ovoj studiji pokazali su velike prednosti, uključujući pad krvnog tlaka za 4 %, što je usporedivo s učincima lijekova. Štoviše, kada su pacijenti kontaktirani 16 mjeseci nakon studije, više od 60 % njih i dalje se pridržavalo vremenski ograničenog režima prehrane, što upućuje na to da to može biti održiva dugoročna intervencija za poboljšanje zdravlja tijekom života.

Ključna je poruka kako postoje brojni načini da poboljšamo naše zdravlje, a rješenje može biti jednostavno poput objedinjavanja obroka. Taj pristup može pomoći u smanjenju unosa kalorija i pružiti okvir za izbjegavanje kasnih obroka. Dakle, vrijedi razmisliti o uključivanju ove jednostavne intervencije u svoju rutinu.

Piše: dr. sc. Dragan NOVOSEL, dr. med., spec. internist-kardiolog poliklinika osijek