ĐAKOVO

Prema podacima obuhvaćenima Informacijom o poljoprivrednim površinama na području Osječko-baranjske županije, koja je pripremljena za 23. sjednicu Županijske skupštine, održanu u četvrtak, na području grada Đakova, s prigradskim prstenom, 1049 je poljoprivrednih gospodarstva (PG) čime je Đakovo u OBŽ-u na drugom mjestu, odmah iza Osijeka, na čijem ih je području 1579.

U iscrpnoj Informaciji podatak je i o poljoprivrednim površinama po vrstama uporabe i sjedištima, pa je uz Đakovo i podatak o ukupno 10.321 hektaru, od čega se većina odnosi na oranice – 9755 hektara, livade su na 54,69, pašnjaci na 104,81, vinogradi na 13,81, voćnjaci na 375 hektara, a ostale površine prostiru se na 16,19 hektara. Gradonačelnik Marin Mandarić kaže kako ga broj od više od tisuću PG-ova na području grada Đakova ne iznenađuje.

- Poljoprivredni smo kraj, srce Slavonije, srce žitnice, a pripomažu tome i potpore kojima Grad Đakovo i u ovom programskom razdoblju, od 2021. do 2023. godine, podupire poljoprivredu. Te su potpore za male proizvođače, za male PG-ove, dok su veliki proizvođači usmjereni na potpore iz Ruralnog razvoja - kaže Mandarić.

Najnoviju tranšu takvih, de minimis potpora poljoprivredi Grad je aktivirao u lipnju. Početkom toga mjesea otvoren je javni poziv za dodjelu potpora za 2023. godinu iz Programa dodjele potpora u poljoprivredi i ruralnom razvoju na području Grada Đakova za razdoblje 2021. – 2023. godine. Ta je tranša vrijedna 80.000 eura, 600.000 kuna, a obuhvaća četiri mjere. M1 je potpora za ulaganje u podizanje novih i/ili restrukturiranje postojećih višegodišnjih nasada, M2 potpora je za ulaganje u građenje i/ili opremanje zatvorenih/zaštićenih prostora i objekata, Mjera 3 odnosi se na potporu za ulaganje u kontrolu plodnosti tla na poljoprivrednim gospodarstvima, a Mjera 4 potpora je malim proizvođačima u poljoprivredi. U trenutku otvarnaja poziva u lipnju navedeno je da će biti otvoren do iskorištenja sredstava, odnosno od 1. listopada.

- Pitanje je koliko je u toj brojci PG-ova kojima je to osnovna djelatnost; naravno, dodatnu zainteresiranosta onima kojima to nije osnovna djelatnost jesu poticaji koji se isplaćuju na osnovi hektara, ekološke proizvodnje i dr. - kaže član UO Hrvatske poljoprivredne komore Matija Brlošić, ratar iz prigradskih Piškorevaca.

- Bitno je razlučiti koliko je u tih gotovo 1050 PG-ova onih aktivnih. Tu je i zasigurno 50 - 60 posto malih gospodarstava, s nekoliko hektara, za svoje potrebe, no ako ćeš s nečim na tržište, moraš imati registrirano gospodarstvo - kaže najveći svinjogojac na području Đakova, Mirko Kolić iz prigradskih Budrovaca. Vlasnik je obrta i d.o.o.-a, a za gradske potpore kaže kako je svaka potpora ubrizgana u poljoprivredu, pogotovo malim proizvođačima, malim PG-ovima, hvale vrijedna. On je okrenut mjerama EU-a.

- Drago mi je da su gradske potpore usmjerene malim proizvođačima, kojima su i potrebnije. Ne mogu reći da ne bi značile i meni, no više znače malima - kaže Kolić. Ratari za vlastite potrebe, što je, dodaje, 30 posto njegovih potreba, pa preostlaih 70 posto kupuje na tržištu, od lokalnih proizvođača.

- Sa svojim obrtom radim 120 hektara, a trebalo bi mi ih 500 s obzirom na brojno stanje stoke koja dnevno troši 20 tona hrane - kaže Kolić, koji je svoje kapacitete tova sada povećao na gotovo 7000 komada svinja.

Među devet općina Đakovštine najviše PG-ova, prema spomenutoj Informaciji, ima Drenje - 298, potom Semeljci - 295, a slijede Punitovci s 215 poljoprivrednih gospodarstava.