Magazin
DR. SC. MIRJANA MATEŠIĆ RAVNATELJICA HRVATSKOG POSLOVNOG SAVJETA ZA ODRŽIVI RAZVOJ

Bitni su kriteriji dodjele sredstava koja će poticati održivi razvoj
Objavljeno 10. travnja, 2021.

Ovaj dokument iznimno je važan za Republiku Hrvatsku jer je temelj za povlačenje velikog iznosa, dijelom nepovratnih sredstava, a dijelom vrlo povoljnih kreditnih sredstava koja su u ovom trenutku presudna za početak oporavka od pandemije i potresa koji su pogodili našu zemlju. To više, očekivanja od ovog dokumenta još su veća pa mogu slobodno reći da on nije zadovoljio naša očekivanja - kaže dr. sc. Mirjana Matešić, ravnateljica Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj (HRPSOR), te dodaje:

- Čitajući 80 stranica teksta, praktički nismo dobili mnogo više informacija od onih ponuđenih na prvim stranicama koje su razdijelile iznose prema udjelu u kojem će ih na raspolaganje dobiti pojedini sektori. Prirodno, najveća su očekivanja od potpora gospodarstvu, a s obzirom na to da predstavljam poslovni sektor, najviše sam pozornosti poklonila upravo ovom dijelu dokumenta.

Već u samom uvodu u poglavlju gospodarstvo dokument naglašava važnost razvoja energetske infrastrukture, konkurentnog i učinkovitog prometnog sustava s reformom sektora, zatim se navodi upravljanje vodnim resursima, gospodarenje otpadom, digitalizacija javne uprave za poljoprivrednike. Sve navedene djelatnosti pripadaju javnim uslugama i njihovo unapređenje dužnost je i odgovornost državnog i lokalnih proračuna jer se radi o javnoj infrastrukturi i komunalnim uslugama. Ništa od ovoga nije gospodarstvo, bar ne u onom smislu privatnog, poduzetničkog sektora koji je najpogođeniji krizom. Privatni sektor specifično se spominje pod stavkama poljoprivredni i prehrambeni sektor te turizam. Svakako pohvaljujemo namjeru Vlade RH da uloži sredstva i napore u transformaciju i jačanje otpornosti hrvatske poljoprivrede te posebno turizma jer se radi o sektoru teško pogođenom pandemijom, a o čijoj vitalnosti u velikoj mjeri ovisi ekonomski prosperitet gospodarstva u cijelosti. Vjerujem da su i druge djelatnosti privatnog sektora također planirane, no one se poimence nigdje ne spominju. Ipak, najvažnije je da iz dokumenta nije vidljivo koliki će iznos sredstava doista biti na raspolaganju poduzetnicima ni u kojem obliku, pod kojim uvjetima i slično. Jasno je da iznos sredstava pod stavkom gospodarstvo u većoj mjeri nije namijenjen privatnom sektoru.

Dodatno ono što zbunjuje jest činjenica da dokument najavljuje da tek treba "razviti nove mjere i politike koje stavljaju uključivi rast i održivi razvoj u središte napora da se privuku i potaknu privatne investicije i iskoriste njihove koristi". Nije stoga jasno na temelju kojih kriterija će se dodjeljivati sredstva koja će poticati održivi razvoj jer se konkretne mjere i mehanizmi tek planiraju razvijati. Na istom tragu smatram da su reforma poreznih poticaja za istraživanje i razvoj te reforma financiranja inovacija, reforme koje ne pripadaju u ovaj dokument. Dokument bi trebao raditi na oporavku, a ovo su teme za reforme koje bi vlada trebala provesti neovisno o ovom dokumentu i smatram da ih ne bi trebalo financirati iz iznosa sredstava namijenjenih oporavku gospodarstva.

ODRŽIVI RAZVOJ
Što još zamjerate dokumentu, u kojim područjima...?

- Također mislim da neki navedeni ciljevi nisu dobro promišljeni niti su u skladu s postojećim trendovima te pokazuju nedovoljno razumijevanje autora dokumenta o razvojnim trendovima, smjerovima održivosti i prilagodbe klimatskim promjenama. Jedan od primjera je Cilj C1.1 Jačanje konkurentnosti i zelena tranzicija gospodarstva u sklopu kojeg je naveden cilj broj 5 - Potaknuti snažniju internacionalizaciju gospodarstva te povezanost s regionalnim i globalnim lancima vrijednosti. Upravo za vrijeme pandemije COVID-a svjetski gospodarstvenici su spoznali važnost lokalnih lanaca dobave i lanaca vrijednosti te se u sklopu jačanja sigurnosti i postizanja Ciljeva održivog razvoja sada i u multinacionalnim kompanijama promoviraju i razvijaju lokalni lanci dobave koji su u ovim neizvjesnim uvjetima poslovanja prepoznati kao sigurniji, jeftiniji i svakako održiviji s manjim utjecajem na okoliš. Iz te perspektive čini se potpuno deplasirano poticati sudjelovanje u globalnim lancima vrijednosti. Drugi je primjer Cilj C1.5. Unaprjeđenje korištenja prirodnih resursa i jačanje lanca opskrbe hranom koji kao jedan od izazova navodi - Usitnjenost proizvodnje i ponude u poljoprivredi rezultira smanjenom konkurentnošću i neučinkovitim korištenjem prirodnih resursa dajući do znanja da se učinkovitost korištenja resursa smatra prije svega učinkovitijim korištenjem zemljišta, što je potpuno izvan konteksta o kojem govore međunarodni dokumenti i strategije kada govore o učinkovitosti korištenja resursa gdje se ponajprije misli o stvaranju vrijednosti korištenjem što je moguće manje energije i materijala i sirovina iz prirode kako bi se ekonomski rast odvojio od materijalne potrošnje.

Koliko je NPOO, u srednjoročnom i dugoročnom razdoblju, prilika za restrukturiranje gospodarstva i javne uprave prema pametnom razvoju temeljenom na načelima održivog razvoja?

- Svakako da jest. No da bismo sa sigurnošću znali da će on potaknuti razvoj gospodarstva temeljenog na održivom razvoju, moramo vidjeti kriterije dodjele sredstava koja se temelje na održivosti. U ovom trenutku dokument nam samo nudi deklarativnu orijentiranost na održivi razvoj. A upravo je ono što smo u ovom dokumentu očekivali vidjeti su jasni kriteriji dodjele sredstava, kako prema sektorima tako i prema utjecaju na održivost, sukladno EU taksonomiji koju je predstavio spomenuti Europski zeleni plan. Glagoli kao što su: jačati, razvijati i slični ostavljaju dojam da se tek s pomoću ovih sredstava planira razvijati kriterije dodjele.

još puno posla
Zaključno - koje bi reforme trebalo početi odmah provoditi...?

- S obzirom na teme kojima se bavimo mi u Hrvatskom poslovnom savjetu za održivi razvoj, nama je važno vidjeti da se kriteriji održivosti uvedu u sve poslovne planove vlade i gospodarstva. To znači kriterije održivosti u svim infrastrukturnim projektima i svim modelima financiranja oporavka gospodarstva. Ali ti bi kriteriji već danas trebali biti detaljno razrađeni i poznati, a na temelju ovog dokumenta mogu zaključiti da to nije slučaj. (D.J.)

Darko Jerković

HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA

Plan u potpunosti podržavamo

Nedavno predstavljen Nacionalni plan oporavka i otpornosti Hrvatske izrađen je u skladu sa smjernicama i pravilima koje je odredila Europska komisija, odnosno usklađivan je kroz pregovore koji su se održavali tijekom cijelog razdoblja njegove izrade. Pritom je važno napomenuti da je cijeli Mehanizam za oporavak i otpornost, kojim su određeni iznosi koje članice EU-a mogu iskoristiti, prije svega namijenjen reformama u javnom sektoru, a pritom je točno određen i minimalan udjel ukupnog iznosa projekata koji se odnose na zelenu tranziciju i digitalizaciju gospodarstva.

Također treba uzeti u obzir da je rok za provedbu svih reformi i investicija iz ovog Mehanizma relativno kratak, odnosno krajnji rok je kolovoz 2026., tako da je bilo nužno odabrati one reforme i investicije koje je u tom razdoblju zaista moguće i provesti. Stoga HGK doneseni plan Vlade RH u potpunosti podržava.

PREDNOSTI PLANA

- Što se tiče iznosa predviđenih ovim planom treba napomenuti da je Hrvatska kroz pregovore uspjela ispregovarati 6,3 milijarde eura nepovratnih sredstava, što je u odnosu na veličinu Hrvatskog BDP-a više od 12 %, odnosno najviše među članicama EU. Polovina, ili točnije 54 % ukupne procijenjene vrijednosti ulaganja odnosi se na različite projekte vezane uz gospodarstvo, dok se idući najveći iznosi predviđaju kod obrazovanja, znanosti i istraživanja te kod obnove zgrada, koje se u najvećoj mjeri odnosi na sanaciju potresom oštećenih objekata na Banovini i u Zagrebu. Najveći broj kritika takvom Planu odnosi se na premali iznos projekata koji se direktno odnose na poticanje gospodarstva, odnosno tvrtki, pa ponovno treba naglasiti da je ovaj Mehanizam prije svega namijenjen reformama javnog sektora, ali i da postoje znatni iznosi namijenjeni direktnom poticanju tvrtki, kao i snažan indirektan utjecaj provedbe različitih projekata na cijelo gospodarstvo. Odnosno, Hrvatska ima priliku europskim novcem financirati reforme koje su ionako nužne za ostvarivanje bržeg rasta i razvoja, a nikako se ne smiju zaboraviti ni visoki troškovi obnove Banovine i Zagreba nakon potresa, tako da se može govoriti o korisno usmjerenom novcu. Što se tiče regionalne raspodijeljenosti, koristi od veće efikasnosti javne uprave, boljeg obrazovnog sustava, jačanja zdravstvenog sustava osjetit će se na nacionalnoj razini, ali Nacionalni plan oporavka i otpornosti nije usmjeren ravnomjernijem regionalnom razvoju. Za to su namijenjeni drugi fondovi kohezijske politike.

Pojedine kritike također navode da su u Nacionalnom planu navedene reforme koje se već dugo obećavaju i navode kao nužne, a sada nisu provedene. Međutim, mišljenja smo da je to još jedna od prednosti provedbe Plana. Osim što bi se reforme kao što je spomenuto trebale financirati europskim novcem, Nacionalni plan oporavka i otpornosti detaljno navodi koje su to reforme, i u kojim područjima te njihove ciljeve, a spomenuti rok korištenja od pet godina određuje i rok za njihovu krajnju provedbu. Kako će provedba Nacionalnog plana biti pod stalnim nadzorom Europske komisije za očekivati je da će Vlada RH intenzivno raditi na njegovom ispunjavanju.

PREDUGA KRIZA

- Sve ovo događa se u prilično nezahvalnoj situaciji za Hrvatsku. Hrvatsku su, kao i cijelo globalno gospodarstvo, u prošloj godini snažno pogodile negativne posljedice pandemije COVID-a. Međutim, Hrvatska je u odnosu na većinu drugih zemalja, pa tako i članica EU-a, snažnije osjetila posljedice strukture gospodarstva s visokim udjelom turizma. Tako je i uz relativno blagi pad robnog izvoza od tek 0,8 % (u kunama), i relativno blagi pad industrijske proizvodnje od 2,8 % došlo do snažnog realnog pada BDP-a od -8,4 % na godišnjoj razini. Naime, smanjena vrijednost izvoza usluga, čiji najveći dio čini turizam, činila je približno tri četvrtine pada ukupne potražnje, odnosno najviše je utjecala na navedeni pad BDP-a. Naravno, da je to imalo velike posljedice za gospodarsku aktivnost, ali i za ukupne prihode državnog proračuna, dok je s druge strane došlo do novih, nepredviđenih i relativno visokih troškova mjera za održavanje gospodarske aktivnosti, što je rezultiralo znatnim porastom proračunskog deficita i iznosa javnog duga. U takvim uvjetima znatno je otežana i provedba reformi, posebno onih čija provedba zahtjeva veća proračunska izdvajanja poput reformi zdravstva ili obrazovnog sustava. Pritom su kretanja za ovu godinu i dalje vrlo upitna. I dalje se predviđa globalni oporavak, pa tako i nešto izraženiji rast BDP-a Hrvatske od približno 5 %, ali će to i u ovoj godini snažno ovisiti od uspješnosti turističke sezone. S druge strane, pandemija je i dalje prisutna, a mjere poticanja gospodarstva produžene, tako da ni ove godine neće biti olakšanja za državni proračun.

Zato i s tog aspekta dolazi do izražaja važnost realizacije Nacionalnog plana oporavka i otpornosti te njegov opisani utjecaj na provedbu reformi, povećanje kvalitete života, efikasnosti i dinamičniji rast. Sigurno da unutar plana postoje pojedine stavke koje su mogle biti bolje ili drugačije, ali to ne umanjuje njegovu važnost za Hrvatsku i cijelo gospodarstvo.

HRVATSKA UDRUGA POSLODAVACA

Nije prekasno da nas Vlada uključi...

Nažalost, s obzirom na to da HUP kao socijalni partner nije bio uključen u proces izrade Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) te da cjeloviti dokument do danas nije predstavljen javnosti, nego samo njegov grubi sažetak bez specifičnih financijskih alokacija, ne možemo komentirati njegov sadržaj.

Naša glavna zamjerka ide upravo u tom smjeru - smatramo da je na dokumentu trebalo raditi u suradnji s privatnim sektorom koji može, i želi, pridonijeti u stvaranju kvalitetnog NPOO-a koji bi uistinu omogućio našoj zemlji da se oporavi od utjecaja koronakrize te postane otpornija na sve moguće buduće eksterne nepredvidive izazove i utjecaje. Uostalom, to je i poenta Plana oporavka koji je i osmišljen upravo u tu svrhu, što nam je potvrđeno na sastanku s Europskom komisijom. Trenutačno nemamo nikakve garancije da će sredstva iz NPOO-a biti usmjerena kvalitetno, a iz sažetka kojeg smo vidjeli da se naslutiti da će većina novca pripasti javnim infrastrukturnim projektima koji zasigurno ne mogu pridonijeti stvaranju nove vrijednosti i otvaranja novih, visokokvalificiranih radnih mjesta. Ipak, nadamo se i dalje, makar je ostalo manje od mjesec dana do predaje dokumenta Europskoj komisiji, da nije prekasno i da će nas Vlada aktivno uključiti u konačnu razradu Plana oporavka.

GOSPODARSTVO

- Moramo demistificirati pojam ‘gospodarstvo’. Kada Vlada RH spominje taj pojam, oni u njega ubrajaju javna poduzeća, tj. sudeći po tome s kime su se konzultirali pri izradi NPOO-a - a znamo da s HUP-om ni drugim neovisnim udrugama poslodavaca nisu - možemo zaključiti da misle pretežito na takva javna poduzeća, dok pravog privatnog sektora u tom postotku ima vrlo malo. Prema svemu sudeći, čini se da je Vlada zamislila kroz ovaj Plan u velikoj mjeri oporavljati javni sektor te stvarati nova radna mjesta u njemu. U HUP-u vjerujemo da za to nije trenutak, jer za razliku od realnog sektora, javni nije pretrpio značajnije gubitke u koronakrizi, niti je on taj koji može pridonijeti dugoročnom prosperitetu gospodarstva i društva. Jedino je privatni sektor taj koji ima kapaciteta i mogućnosti dugoročno osigurati stabilnost i razvoj društva, pa i države iz povećanih poreznih prihoda koje će uplaćivati dodatni zaposleni i poslodavci.

REFORME

- Vrijeme krize zasigurno nije najbolji trenutak za provođenje teških strukturnih reformi, no kada to nismo činili u dobrim vremenima, čini se da sada nemamo izbora, ne samo radi povlačenja sredstava iz NPOO-a, nego i radi opstanka našeg gospodarstva u cjelini. Vidimo do kuda nas je doveo izostanak reforme zdravstva, a slično će biti i s ostalim reformama, posebice s onima koje se tiču poreznog i parafiskalnog rasterećenja gospodarstva koje je i dalje naspram zemalja u okruženju previsoko te guši domaće poduzetništvo i tjera naše najbolje kompanije, npr. u ICT sektoru, da sele izvan granica RH. HUP je u svom position paperu naveo da reforme unutar NPOO-a trebaju prije svega Hrvatsku učiniti mjestom poželjnim za poslovanje. Uzmemo li u obzir razmjer pandemijske krize i njezin utjecaj na poslovne subjekte, ali i javne financije, reforme koje će se u idućem vremenu poduzimati moraju biti jasne, s precizno definiranim ishodima i provedive u razmjerno kratkom roku. I Europska komisija poručuje da će sredstva iz Mehanizma za oporavak i otpornost uvjetovati upravo provođenjem strukturnih reformi koje bi trebale unaprijediti gospodarsko i opće društveno okruženje u državi te se nadamo da će Vlada ovaj put to stvarno i napraviti. Jer ako propustimo i ovu priliku, bojimo se da nam je mjesto na dnu EU zacementirano jedno dulje razdoblje.

PRILAGODBA

- Hoće li Hrvatska uspjeti iskoristiti NPOO u potpunosti ovisi o mudrosti i procjenama Vlade koja se nalazi možda i na povijesnoj prekretnici - u prilici je odabrati hoćemo li nastaviti sa starim gospodarskim modelima ulaganja u infrastrukturne projekte koji neće polučiti daljnji rast i razvoj, ili ćemo se odlučiti za digitalizaciju, industriju 4.0, zelenu tranziciju i moderno društvo koje može ravnopravno konkurirati najrazvijenijim članicama Europske unije.

Određeni makroekonomski pokazatelji na početku ove godine - od rasta industrijske proizvodnje i maloprodaje, preko rasta broja osiguranika i potražnje za radom, pa do rasta izvoza roba, uz investicijski zamah s kraja 2020. - svakako bude određeni optimizam i za gospodarski nastavak godine. Međutim, bez procijepljenosti, koje zasad ne ide planiranim tempom, pitanje je u kojoj mjeri ćemo iskoristiti turističku sezonu, o čemu ipak i dalje najviše ovisi ukupna gospodarska slika Hrvatske. S druge strane, nemojmo zaboraviti i na sve druge grane gospodarstva koje se suočavaju s problemima zbog koronakrize te da su trenutačno na snazi određene mjere koje velikom dijelu poduzetnika ograničavaju, ili u potpunosti onemogućavaju rad, što će se zasigurno negativno odraziti i na ukupni rast u 2021., ovisno o tome koliko se situacija produži.

U HUP-u zato neprestano ponavljamo da bez obzira na sve mjere koje je Vlada donijela radi ublažavanja utjecaja pandemije na gospodarstvo, prije svega u svrhu očuvanja radnih mjesta te mjere ne mogu zamijeniti stvarno poslovanje na tržištu. Naravno, to ne znači da se s ukidanjem mjera za suzbijanje širenja pandemije automatski trebaju ukinuti i mjere pomoći gospodarstvu. Bit će potrebno još neko vrijeme za prilagodbu te je izuzetno važno da se odluka o napuštanju određenih mjera potpore gospodarstvu uvodi postupno, ovisno o epidemiološkoj situaciji, ali i o situaciji u svakom pojedinom sektoru kako ne bi došlo do vala stečajeva i otpuštanja.

Možda ste propustili...

DR. SC. ŽELJKO PAVIĆ, FILOZOFSKI FAKULTET U OSIJEKU

Laž se i ne mora često ponavljati, dovoljno ju je dobro upakirati

TAJVAN: MALI OTOK U SJENI VELIKE KINE

Pacifička zona nervoze

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

DR. SC. ŽELJKO PAVIĆ, FILOZOFSKI FAKULTET U OSIJEKU

Laž se i ne mora često ponavljati, dovoljno ju je dobro upakirati

2

DAVOR GJENERO, POLITIČKI ANALITIČAR S KRKA

Medijsku interpretaciju kaosa u državi stvara predsjednik Milanović

3

TAJVAN: MALI OTOK U SJENI VELIKE KINE

Pacifička zona nervoze