Siromaštvo se povećava, inflacija opada: prvih stotinu dana novog argentinskog predsjednika Javiera Mileija daje povoda za nadu i istovremeno brigu - piše Tobias Käufer, čiji prilog za DW, uz neznatne prilagodbe, prenosimo u cijelosti.

Socijalni opservatorij Katoličkog sveučilišta (UCA) registrirao je povećanje siromaštva. Broj siromašnih, koji je ionako bio velik, s oko 45 posto povećao se na 57 posto. UN-ova organizacija za pomoć djeci Unicef očekuje porast siromaštva među djecom i mladima sa 62 na 70 posto. To je zacijelo najveći problem nove liberarno-konzervativne vlade. Porast socijalnih napetosti otvara mogućnosti za kritike.



Nasuprot tomu vidljivi su prvi uspjesi financijske politike. Inflacija je smanjena s oko 25 posto u prosincu na oko 20 posto u siječnju, a zatim u veljači na 13,2 posto. Portal argentinskog tjednika Perfil prognozirao je nedavno pad inflacije do srpnja na oko sedam posto. "Snažno usporavanje" inflacije je "rezultat rada nacionalne vlade na provedbi stroge discipline državnog proračuna", komentirao je Milei taj razvitak. Ali i inflacija od 13,2 posto stanovništvu je teško podnošljiva.

“Najvažniji uspjeh je pad inflacije koji nadilazi dosadašnja očekivanja", kaže gospodarski konzultant Carl Moses iz Buenos Airesa u razgovoru za DW, te dodaje: "Unatoč teškoj recesiji tečajevi argentinskih dionica i obveznica su jako porasli. To odgovara raspoloženju stanovništva, koje je bolje nego što bi se očekivalo s obzirom na još uvijek dramatično loše gospodarsko i socijalno stanje."

Milei dosad nije uspio pokrenuti svoje ambiciozne gospodarske reforme. Zbog djelomičnih gorkih poraza u Kongresu (u kojem Mileijeva stranka La Liberdad Avanza nema većinu) i u Senatu reformski projekti su na čekanju, kaže Moses: "Ali dosad nedostaju stvarne reforme, koje bi omogućile trajno poboljšanje stanja. Kratkoročno postignuta uravnoteženost državnih financija, na koju je vlada tako ponosna, dosad počiva na realnom smanjenju vrijednosti mirovina i plaća, kao i drugim privremenim mjerama, što se ne može dugoročno održati."

Gospodarski stručnjak Agustin Etchebarne iz zaklade Libertad y Progresso iz Buenos Airesa u razgovoru za DW kaže da bi nužna bila provedba reformi: "Taj proces gospodarske prilagodbe i transformacije neizostavan je da bi se stvorilo osnove za održiv rast i dugoročnu stabilnost. Polazimo od toga da će se gospodarstvo oporaviti u drugoj polovini godine."

Mileijeva vlada pokušava strogim mjerama štednje sanirati državni proračun koji je preuzela od prethodne vlade. Državna novinska agencija TELAM, koja, prema službenim navodima, posluje s deficitom, trebala bi biti ukinuta. Na Nacionalnom radiju brojni oročeni ugovori neće biti produženi. Neke državne institucije su zatvorene, pokrajinskim vladama uskraćen je dio novca.

“Nema novca", tako je Milei nakon preuzimanja dužnosti opisao stanje u državnoj blagajni. Unatoč oštrim mjerama štednje i porastu siromaštva potpora Mileiju među pučanstvom razmjerno je stabilna, iako je predsjednik u posljednjim ispitivanjima javnog mnijenja izgubio nekoliko postotaka. Dosad Mileiju ide u prilog to što je najavio "tešku prvu godinu". Polovina stanovništva uvjerena je da se te žrtve isplate, druga polovina s velikom zabrinutošću promatra razvitak stanja.



Iz redova socijalnih organizacija i oporbe čuju se, međutim, oštre kritike vladine politike. Katolička Crkva u domovini pape Franje skreće pozornost na potrebite. Svećenici koji se brinu o siromašnima izvješćuju da se znatno povećao broj onih koji u pučkim kuhinjama traže pomoć. Svećenik "Paco" Olveira, koji je podrijetlom Španjolac, predbacuje Mileiju ciljane postupke protiv socijalnih pokreta, tradicionalno povezanih s peronizmom, koji je dugo vladao u Argentini. "Ideja vlade je uništiti sve zajedničke, socijalne i političke organizacije", upozorava Olveira.

S obzirom na porast siromaštva Emilio Pérsico iz peronističkog Pokreta Evita smatra da bi Mileijeva predsjednička dužnost mogla prijevremeno završiti: “Bilo bi čudo da Javier Milei izdrži četiri godine”, zaključuje Pérsico.