Objavljeno 30. ožujka, 2023.
- Zadovoljit ćemo ju površinama, no kako i vlasnički - pita Grga Lončarević upozoravajući na osjetljivost zemlje i vlasništva
ĐAKOVO - Zakon o komasaciji poljoprivrednog zemljišta, donesen u travnju 2022., teren je (uglavnom) dočekao s nesnalaženjem, nejasnoćama i nepoznanicama, čak i sa zabludom kako je komasacija (okrupnjavanje) zemljišta njegova fizička zamjena.
U Đakovštini su ju, i to 1980-ih, provele samo rijetke katastarske općine, poput Piškorevaca, Vrbice…, no brojne su provele/provode izmjeru, što vodi u dobrom smjeru. Dok je intencija okrupnjavanje zemlje, naša su stvarnost usitnjene, raspršene parcele, pa jedan poljoprivrednik obrađuje zemlju i na (više od) 30 lokacija. O toj je temi Grad Đakovo u ponedjeljak inicirao sastanak, kada je predstavljena informacija o javnom pozivu za odabir određenog područja za provođenje komasacije u skladu s Programom komasacije poljoprivrednog zemljišta do 2026.
Gromade
Uz predstavnike Ministarstva poljoprivrede - načelnika Sektora za poljoprivredno zemljište Igora Mioraga i voditelja Odjela za privatno poljoprivredno zemljište i komasaciju Antu Vukovića, sastanku su nazočili načelnici i pročelnici svih devet općina Đakovštine te Općine Podgorač, uz sudjelovanje gradonačelnika Marina Mandarića i suradnika. Pred "lokalcima" je svojevrsna posrednička uloga između terena i države u provedbi komasacije kao opsežnog, složenog i osjetljivog posla, jer u središtu mu je zemlja i vlasništvo, na što su svi osjetljivi. U općini Strizivojna, koja je jedna katastarska općina, komasacija nije provedena.
– S informacijom sa sastanka o Zakonu o komasaciji izići ću pred Vijeće. I kod nas, vjerujem, ima ljudi koji zemlju obrađuju i na više o 30 lokacija, no za komasaciju slabo tko pita. Očito su se ljudi naviknuli na usitnjenost - kaže načelnik Josip Jakobović. Najveća površina ondje je samo oko 20 hektara, državnih. Načelnik Semeljaca Grga Lončarević išao je, kaže, na edukacije o toj temi u Ministarstvo. Ističe, za komasaciju jest, no i stava je da se ona na državnoj zemlji ne isplati jer da je tu zemlju već okrupnio ex PIK i napravio tehničke cjeline, ali da ih nije proveo katastarski i gruntovno, pa na njima samo treba evidentirati postojeće stanje, kanale, putove.
- Prema tom zakonu, jedna k.o. može ići u nekoliko gromada. Mi to predložimo za komasaciju i od 100 vlasnika potrebno je najmanje 50 plus 1 vlasnik, koji moraju imati 68 % ukupne površine, na osnovi čega se može ući u javnu nabavu. No tu je pitanje suvlasništva, vlasnika koji su umrli, pitanje tko nekoga može natjerati da nešto potpiše s obzirom na nepovredivost vlasništva, pa stvar još završi na sudu - upozorava Lončarević na čemu sve može zapeti provedba komasacije.
Provesti anketu
- Ja jesam za komasaciju, a o čemu ću izići i pred Vijeće, no ulazak u nju treba dobro pripremiti – prvo napraviti provjere, okupiti ljude, napraviti anketu po selu i vidjeti postotak zainteresiranih. Nekakvih 20 - 30 % "za" nije ništa, a forsiraš ljude i uvlačiš se danas-sutra u sudske sporove jer ne žele potpisati za svoju zemlju. Uvjeti komasacije površinom će se zadovoljiti, no pitanje je kako vlasnički - kaže Lončarević.
Jedinica za procjenu, vrednovanje zemljišta jest relativni odnos uzor-čestice i čestice koja se procjenjuje, uzimajući u obzir plodnost, položaj zemljišta i druge reference.
- Za detaljnu pripremu ulaska u komasaciju potrebno je sazvati svojevrsni zbor građana, a potom izraditi kartu – povaditi sve čestice gromade koje za nju predlažemo, a potom ovlašteni geodeti rade kartu. Prijedlog programa za komasaciju ide na Ministarstvo i od svih nadležnih tijela - Voda, Šuma... - treba skupiti suglasnosti. Dobije li se odobrenje Ministarstva, kreće se u komasaciju. Sljedeći je korak javna nabava, izbor izvođača radova, jer 90 % posla odrađuju geodeti - kaže Lončarević.
Suzana Župan
Plaćali ju u inflaciji - novcem i zemljom
Zamjenik gradonačelnika Antun Galić, inače Piškorevčanin, kaže da je komasacija u toj katastarskoj općini provođena krajem 1980-ih. Osamdesetih je komasaciju provodila i Vrbica. “Tada je stanje sa zemljištem uređeno dugoročno. Komasacija je u Piškorevcima provođena u vrijeme mojih roditelja, koji su ju platili, no tadašnja inflacija to je pojela, a dio je plaćao zemljom i ti su najgore prošli”, kaže Antun Galić. Komasacija u toj k.o. ocjenjuje se dobrom podlogom i u demografskom smislu, jer je i sređeno stanje sa zemljom bio razlog za ostanak. Ta je komasacija stajala milijardu dinara.
Pilot-projekt
Pilot-projektom komasacija se financira za 18.000 hektara, za što je odobreno 300 milijuna kuna - 250 milijuna iz EU-a, a preostalih 50 milijuna kuna daje Republika Hrvatska. Krajnjeg korisnika ne košta ništa, no lokalci se žale da je to premalo hektara i za pilot-projekt.
Zakon o komasaciji poljoprivrednog zemljišta teren dočekuje i sa zabludama da je ona zamjena zemljišta