Učenici petog razreda koji su lani u listopadu pisali nacionalne ispite u 81 eksperimentalnoj školi najviše su poteškoća imali u hrvatskom jeziku, a općenito pokazuju srednju razinu znanja.

Pokazali su to rezultati koje je Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO) predstavio u petak na konferenciji za novinare. Podsjetimo da je nacionalne ispite od 10. do 12. listopada pisalo oko 3960 učenika, i to iz matematike, hrvatskog jezika te prirode i društva, a gradivo je bilo od prvog do četvrtog razreda.

"Rezultati koji su poslani školama ukazuju na to da većina učenika u predmetnu nastavu dolazi iz razredne nastave sa znanjima srednje razine, a najviše poteškoća imali su u pisanju ispita iz hrvatskog jezika. Nešto teži im je bio ispit iz hrvatskog nego iz matematike", rekao je ravnatelj NCVVO-a Vinko Filipović.

Rezultati nisu brojčani već postoje četiri razine - napredna, srednja, osnovna razina i ispod osnovne razine. U terminima pada i prolaza, "osnovna razina" predstavlja prolaz, odnosno "ispod osnovne razine" predstavlja pad. Tako je hrvatski jezik ispod osnovne razine napisalo 6,6 posto učenika, na osnovnoj razini 41,3 posto, srednjoj razini 46,9 posto, a naprednoj 5,2 posto.

Matematiku je "palo" 2,9 posto učenika, na osnovnoj razini ju je napisalo 39,6 posto, srednjoj razini 51,5 posto, a naprednoj razini šest posto. Prirodu i društvo ispod osnovne razine napisalo je 3,8 posto učenika, njih 38,6 posto ih je napisalo na osnovnoj razini, 52,2 posto na srednjoj razini, a 5,4 posto na naprednoj razini.

Filipović je komentirao da su rezultati pokazali da neovisno o sredini djeca imaju podjednake mogućnosti i postignuća te demistificiraju percepcije o dobroj i manje dobroj školi. Istaknuo je i da nije objektivno komparirati zaključne ocjene učenika četvrtog razreda i rezultata nacionalnog ispita zato što su zaključne ocjene rezultat provjere postignuća koje učiteljice čine nekoliko puta tijekom nastavne godine, a ovdje je rezultat četiri godine njihovih postignuća. "Nije realno očekivati da rezultati budu identični, ali mogu poslati određene poruke", naglasio je.

Natalija Ćurković iz Odjela za istraživanja NCVVO-a rekla je da su iz hrvatskog učenici imali dva dijela, među kojima je bio i ispit pisanja, a pisali su sastavak, odnosno izvještaj o nekom događaju.”Rezultati pokazuju da mnogo učenika ne zna odgovoriti na postavljenu temu. Oni svi o nečemu pišu, ali ne pišu o onome što ih se zapravo pitalo. Tu su učenici najviše gubili bodove”, dodala je. Kad je riječ o matematici, uočili su da su zadaci iz nižih razreda jako dobro riješeni. “Nismo uočili da bi bilo izrazitih deficita. Ono što se učilo u prvom i drugom razredu, to su im bili jako lagani zadaci”, kaže Ćurković. Isto su, dodaje, uspjeli detektirati što bi svi morali znati i to su baš ti zadaci zbrajanja, oduzimanja, dijeljenja i množenja, i većina učenika te je osnove savladala. Ove godine će od 6. do 10. ožujka nacionalne ispite iz hrvatskog jezika, matematike te prirode i društva pisati učenici četvrtog razreda u 81 eksperimentalnoj školi. Filipović je komentirao da će ispiti za četvrte razrede biti u isporuci prije 6. ožujka te da ide sve kako je planirano, jer su testovi u tisku.