Magazin
TEMA TJEDNA: KONKURENTNOST U HRVATSKOJ

Natko Klanac: Velika je prednost biti u Europskoj uniji
Objavljeno 25. lipnja, 2022.
DR. SC. NATKO KLANAC Vanjski suradnik Veleučilišta “Lavoslav Ružička” u Vukovaru

Konkurentnost predstavlja našu sposobnost u tržišnom natjecanju s drugim sudionicima na globalnoj razini. Pitanje konkurentnosti pitanje je uspjeha u strateškom pozicioniranju neke države. Kapital ide gdje je dobrodošao, ali i država svojim mjerama i zakonima daje signal investitorima kakav kapital je dobrodošao - kaže dr. sc. Natko Klanac, pred., vanjski suradnik Veleučilišta "Lavoslav Ružička" u Vukovaru te u nastavku svoga priloga za Magazin piše:



- Ako u nekoj državi postoji nestabilnost i pravna nesigurnost, visok stupanj korupcije i nekonkurentno gospodarstvo, ona postaje interesantna samo špekulantima i kapitalu s problematičnim, moguće i kriminalnim podrijetlom. Smatram kako se Hrvatska izborom pristupanja u EU i europodručje odredila s kakvim partnerima dugoročno želi surađivati, kakvo tržište želi biti i kakve investitore želi privući.

ULOGA DRŽAVE


- Trenutačno svjedočimo povećanju državnog intervencionizma na globalnoj razini. Brojni su povodi za to, ali rat u Ukrajini samo je jedan od njih. Nekontrolirana diktatura kapitala rezultira brojnim neželjenim posljedicama za društvo i okoliš, ali povećavanjem državnog intervencionizma povećava se i utjecaj političara i interesnih grupa na tržište, što je uvijek opasno. Iako je potrebno, izravan utjecaj države na tržište treba pratiti s oprezom. Pod egidom pomoći stanovništvu često se događaju koruptivna djela, što zasigurno ne pridonosi poboljšanju ni poduzetničke ni društvene klime. Uloga države kao zakonodavca jest usmjeravati društvo u željenom smjeru. Uvijek postoji sumnja hoće li država prijeći granicu kada će pružanje zaštite preći u vladavinu. Ultimativni je cilj pronaći pravu mjeru, posebice u vremenima intenzivnih promjena.

Smatram kako su u dokumentu Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030. godine, dobro detektirana četiri razvojna smjera (Održivo gospodarstvo i društvo, Jačanje otpornosti na krize, Zelena i digitalna tranzicija i Ravnomjeran regionalni razvoj). Istaknimo kako je u spomenutom dokumentu za strateški cilj broj 4 (Globalna prepoznatljivost i jačanje međunarodnog položaja i uloge Hrvatske), kao pokazatelj uspješnosti naveden pomak u Indeksu globalne konkurentnosti (GCI) s 63. mjesta 2019., na 45. mjesto 2030. godine. Podsjetimo kako je prema izvješću IMD-a o globalnoj konkurentnosti za 2022. godinu Hrvatska zauzela 46. mjesto. Takav pomak na svjetskoj ljestvici konkurentnosti razlog je za veliko zadovoljstvo postignutim i motiv za daljnji napredak.

BAUK KORUPCIJE


- Glavni poticaj borbi protiv korupcije morala bi biti naša želja za uređenijim i pravednijim društvom. Bolja poslovna klima i poboljšanje konkurentnosti samo su neki od ishoda koji su rezultat uspjeha u borbi protiv korupcije koja ovisi jedino o političkoj volji i ustrajnosti. Kao pojedinci težimo da se prema nama odnosi pravedno. Korupcija i pravednost ne mogu istovremeno funkcionirati. Kod pojave korupcije jedino profitiraju oni na pozicijama moći, i to na račun onih u potrebi, jer koruptivne radnje osiguravaju korist jedinki na račun društva. U našem društvu na društveno se gleda kao na ničije, a ne kao na naše zajedničko. Zbog toga treba uložiti iznimne napore da se educira kakvu štetu korupcija izaziva nama i kao pojedincima i kao društvu.

Ukratko, relativno smo mali, i još se međusobno ne udružujemo i slabo surađujemo. Ali upravo radi toga trebalo bi se inzistirati na poboljšanju međusektorske i međuresorne suradnje kako bismo iznjedrili inovacije u širem smislu riječi, a koje bi značajno pridonijele daljnjem rastu konkurentnosti. Povećanje efikasnosti potrebno nam je u svim sektorima, posebice gledajući potrebu preoblikovanja iz linearnog u kružno gospodarstvo. Naši gospodarski sektori, kako bi postali efikasniji, moraju početi raditi stvari na pravi način. U modernom okruženju to podrazumijeva mnogo bolje korištenje resursa. Potražnja za sirovinama je sve veća, a resursa je sve manje. Europska komisija svjesna je kako bi prelazak na kružno gospodarstvo smanjilo pritisak na okoliš, pridonijelo sigurnosti u nabavi sirovina te povećalo konkurentnost i inovacije te je u ožujku 2022. objavila prvi paket mjera za ubrzanje ovog procesa.

DUGO PRESLAGIVANJE


- Država mora kreirati prilagodljiv okvir u kojem ekonomija može brzo odgovoriti na sve buduće izazove kojih će biti mnogo, a većinu je nemoguće sa sigurnošću predvidjeti radi prevelikog broja varijabli u izračunu. Pitanje inflacije i prijetnje svjetske recesije neodvojivo je povezano s trenutačnim procesom na globalnoj razini. U tijeku je globalno preslagivanje i velika je vjerojatnost kako će vremenski trajati dugo, a za pretpostaviti je kako bi zbog toga moglo biti i bolno. Trenutačno se mnogo stvari odvija u vidljivom, ali i u nevidljivom dijelu spektra. U ovako turbulentnim vremenima događaju se različita lobiranja i lov u mutnom. S namjerom profitiranja na krizi, događa se, primjerice, da se neopravdano povećavaju cijene, ili se umjetno stvara dojam nestašice robe ili sirovina. I velike multinacionalne kompanije lobiraju u pokušaju zauzimanja kvalitetnijih pozicija. Globalno preslagivanje snaga koje bi rezultiralo daljnjim produbljivanjem jaza između bogatih i siromašnih, svijet vodi u ekonomski ponor.

BENEFITI ZA HRVATSKU


- Srećom, uređena tržišta, kakvo je europsko, dugoročno streme ka uspostavljanju ravnoteže. U prošloj globalnoj recesiji bili smo "s druge strane zida", i oporavak je trajao značajno duže u odnosu na zemlje EU-a. Utješno je što smo sada u potpuno različitoj situaciji. Ulazak u EU omogućio je Hrvatskoj brojne benefite. Osim pristupa zajedničkom tržištu i pomoći iz zajedničke blagajne, možda značajniji efekt predstavljaju pozitivni pomaci prilikom ispunjavanja različitih preduvjeta koja su rezultirala unapređenjima brojnih procesa u društvu do kojih bismo kao društvo možda i samostalno došli, ali je pitanje kada i koliko uspješno. Za objektivnu prosudbu treba promotriti naše najbliže okruženje koje taj proces nije prošlo. Zaključimo, postali smo mnogo konkurentnije gospodarstvo, a ulaskom u europodručje i Schenghen trebali bismo dodatno pridonijeti daljnjem napretku.
 
Piše: Natko KLANAC
Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

MODERNI SUVERENIZAM

Održiva budućnost koja
mobilizira sve potencijale

2

SANKCIJE TRAJU, PROBLEMI OSTAJU: IPAK DJELUJU, PREMDA TO NEKI NEGIRAJU

Nitko ne zna što
donosi jesen i zima

3

DOC. DR. SC. GORAN SUNAJKO, FILOZOFSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU

Suverenost neki razumijevaju kao moć koja je mimo i iznad vlasti