Magazin
IZV. PROF. DR. SC. ANITA PEŠA PROČELNICA ODJELA ZA EKONOMIJU SVEUCILISTA U ZADRU

Građani o financijama uče na vlastitim pogreškama
Objavljeno 18. rujna, 2021.

Koliko je posljednja "afera" oko dopuštenih prekoračenja na računima građana potrošača, zbog čega se proziva banke, u neku ruku posljedica i slabe financijske pismenosti hrvatskih građana? Koliko je, naime, taj problem izražen u RH, koliko je on konstantan, i što po tom pitanju učiniti - pitali smo izv. prof. dr. sc. Anitu Peša, sa Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zadru?



- Financijska pismenost građana RH je slaba, kao i u drugim tranzicijskim zemljama. Građani Hrvatske sve su morali naučiti na vlastitim pogreškama i još uče. Naš obrazovni sustav ne osigurava tu vrstu pismenosti, a i svaki drugi oblik pismenosti je ugrožen radi opadanja opće razine znanja, digitalnog oblika komuniciranja i općeg pada standarda u običnom govoru, pisanju i medijima. Čast izuzecima. Financijski pismeni mogu donekle biti srednjoškolci ekonomskih škola i studenti ekonomskih fakulteta. Ako financijsku pismenost ne učimo u školi, učimo je većinom u obitelji. A koliko su hrvatski roditelji financijski pismeni, ne trebaju nam neka opsežna znanstvena istraživanja da zaključimo kako se ni oni sami ne snalaze najbolje na području financija, pa kako će onda poučavati svoju djecu. U razvijenim zapadnim zemljama djeca u školama imaju predmet osobnih financija, a i roditelji ih uče osnovnim pravilima raspolaganja novcem, potrebi za štednjom, ulaganjima itd. No, netko će reći, lako je njima kad imaju od čega štedjeti! I to je istina, zato ne treba strogo suditi Hrvate riječima ‘rastrošni‘, ‘lijenčine - neka rade pa će imati‘, jer u Hrvatskoj, kao i u drugim tranzicijskim zemljama, većina kućnog budžeta odlazi na osnovne potrepštine (hranu, higijenu, režije), dok u razvijenim zemljama na osnovne potrepštine odlazi svega 30 % njihova budžeta. Ostalo raspodjeljuju na kulturu, zabavu, štednju i ulaganja. Onaj tko u Hrvatskoj štedi mora biti pravi asket, ili se baviti nekim oblikom sive ekonomije. A znamo da je hrvatska štednja u bankama sve veća i veća - dakle, ima ovdje i jednih i drugih (depoziti kućanstava iznose 228,5 milijardi kuna).

Mnogi neodgovorno uzimaju kredite i koriste prekoračenja, a kada uđu u probleme, okrivljuju banke i državu... Vaš komentar oko svega toga.

- Na Vaše pitanje oko neodgovornog uzimanja kredita i korištenja prekoračenja podsjetit ću kako smo mi uvelike mediteranska zemlja sa značajkama mentaliteta "na van". Tu se mora pokazati da se ima, inače "‘nisi uspio u životu". I zato se nerijetko poseže za prešutnim ili dopuštenim prekoračenjima na računima, ali i za kreditima. Europske banke kćeri radi toga su i došle ovdje i uspješno posluju već desetljećima. Ako želite podići kredit na sjeveru Europe, primjerice u Finskoj, a taj je kredit iznad vaših mogućnosti, osobni bankar vas poziva na edukaciju na temu upravljanja osobnim financijama i odbija vam kredit. Dakle, krivnje oko ovog slučaja prešutnog i/ili dopuštenog prekoračenja na hrvatskom financijskom tržištu ima na obje strane. Banke nisu naivne ni nevine, nego prodaju svoj proizvod kome god mogu po najvišoj mogućoj stopi povrata, a građani RH svjesno ulaze u minus po tekućim računima, što zbog stvarne potrebe "izvanrednih troškova" što zbog nerealnih potreba i želja koje se nikada do kraja ne mogu utažiti.

Na ozbiljnost situacije upozorili su, očekivano, iz Vlade i HNB-a. Koje bi i kakvo rješenje bilo najbolje kako bi svi bili zadovoljni?

- Ministarstvo financija i HNB posluju u okviru EU pravila i propisa, ili kad izvanredne situacije to zahtijevaju, kao što je ova, ide se na sastanke i traži riješenje. Važno je da Vlada zaštiti građane, odnosno potrošače, u ovom slučaju i dogovore s bankama da se korisnicima prešutnog prekoračenja da dovoljno vremena da otplate taj minus. Kamatna stopa prekoračenja trebala bi biti usklađena s kamatnim stopama drugih zemalja EU-a.

Bankama je najvažniji profit, no kad nastanu problemi, korisnici kredita i prekoračenja sami teško mogu protiv bankarskog financijskog sustava. U takvim situacijama, što građani mogu učiniti? Usput, treba li mijenjati zakon...?

- Banke imaju vrhunske pravnike i financijske analitičare koji uz pomoć umjetne inteligencije daju pametne prijedloge gdje još ima prostora da se dodatno ostvari profit na leđima klijenata i uvijek su korak ispred. Što građani tu mogu učiniti? Većinom nemaju svoje pravnike i financijske savjetnike koji bi ih štitili, po zakonu svoja primanja moraju primati putem banaka i jedino što im preostaje je širom otvoriti oči i uz pomoć medija i civilnih udruga otkrivati sve sumnjive rabote kao što je i ova te apelirati na Vladu koju smo izabrali da štiti javno dobro i sve građane RH. A prljava rabota jest to da preko noći dopušteni minus postane prešutni, a da nijedna obavijest od banke nije stigla, dok banke inače uvelike troše papir i šalju klijentima brojne važne i manje važne obavijesti.

Naravno da treba mijenjati zakon, jer jedino nas zakon može zaštititi. A osim financijske pismenosti u sve škole i na fakultete treba uvesti i pravnu pismenost, jer bez toga se nećemo znati boriti s korporacijama koje su sve snažnije i sve manipulativnije. A financijska tržišta i institucije otišle su najdalje kad je o manipulacijama riječ, sve u svrhu ostvarivanja profita. Treba znati čitati ono što ne piše (tj. čitati između redova), ili što piše malim slovima. To pravilo važi za sve zemlje, ali ovaj "prešutni" prijelaz s dopuštenog na prešutno prekoračenje moguće da je hrvatska bankarska "inovacija". Samo da ne postane hrvatski izvozni proizvod. (D.J.)
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

BICIKLIZAM NE POZNAJE GRANICE

Vozim, dakle jesam!

2

KONTROVERZNI FENOMEN

Influenceri: Najbolji posao 21. stoljeća ili najveća globalna prijevara?

3

SJEĆANJA U SJENI KORONE: BELGIJA - NAJEUROPSKIJA ZEMLJA

Dan počinje čokoladom, a završava pivom