Objavljeno 13. travnja, 2021.
Pčelari su u strahu koliko je stradao bagrem kao dominantna ispaša ovoga područja i koji im inače donosi 50 posto prihoda
Još jedna pčelarska godina loše je počela zbog mraza i niskih temperatura. Pčelari su u strahu koliko je od tih mrazova stradao bagrem kao dominantna ispaša ovoga područja, jer bagrem kod većine slavonskih pčelara donosi 50 posto prihoda.
Potvrđuje to i predsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza Željko Vrbos te dodaje: - Koliko je bagrem stradao, u ovom se trenutku gotovo ne može vidjeti. Najbolje će sve biti vidljivo krajem travnja i početkom svibnja dok se cvijet ne otvori - rekao je Vrbos napominjući kako štete u proljeće mogu biti dvojake.
Apel pčelarima
- Prvo je u proljeće bilo dosta toplo, rano je krenulo leglo i kada je naglo zahladnjelo, upitno je jesu li ga pčele koje su u košnici mogle pokriti i dovoljno grijati. Jer ako to nisu mogle učiniti, onda leglo propadne i mogu se javiti druge bolesti. Osim toga, postoji opasnost od izravne biološke štete, tj. šteta na voćkama i cvjetovima gdje pčele zbog hladnog vremena nisu mogle odraditi oprašivanje te prikupiti potreban nektar i pelud - kaže Vrbos. Govoreći o prošlotjednim niskim temperaturama koje su ozbiljno ugrozile pčelinje paše, posebice bagrema, Željko Ledinski, predsjednik Kriznog stožera Hrvatske voćarske zajednice, kao veliki problem ističe što osiguravatelji kao štete od mraza priznaju samo one nastale nakon 10. travnja kada je osjetno manja vjerojatnost mraza.
Hrvatski pčelarski savez je prije nekoliko dana uputio apel pčelarima zbog izrazito niske temperature koje su prošlog tjedna dovele do smrzavanja bilja na gotovo cijelom području Hrvatske.
Kritična faza
- Prave štete po glavne pčelinje paše bagrema, amorfe, ali ovaj put i kadulje, bit će vidljive za desetak dana. Neizbježno je da je dobar dio voća, a najvjerojatnije i bagrema, pretrpio znatne štete, te će pčelari morati posvetiti dodatnu brigu u održavanju kondicije svojih pčelinjih zajednica. Ovim putem molim predsjednike pčelarskih udruga da pravovremeno obavijeste svog predstavnika u UO HPS-a o procijeni štete na medonosnom bilju kako bismo mogli izvijestiti resorno ministarstvo i zatražiti pomoć – navodi se u apelu. Stanko Čuljak, predsjednik Saveza pčelara Vukovarsko-srijemske županije i potpredsjednik nacionalne pčelarske udruge, kaže da su pčele jako povezane s prirodom. - Sve ekstremne promjene jako utječu na njih i traže njihovu pojačanu aktivnost da opstanu. Sada su pčelinje zajednice u najkritičnijoj fazi života. Zato ovakvo hladno vrijeme koje je jednako zimskim uvjetima nepovoljno utječe na snagu pčelinjih zajednica - kaže Stanko Čuljak i podsjeća da se već duži niz godina javljaju u travnju hladni prodori koji utječu na smanjenje prinosa u medu.
V.Grgurić/M.Flego
Smanjena otpornost na bolesti i nametnike
- Budući da je ishrana pčela zbog nedostatka nektara i peluda u prirodi smanjena, to se odražava na snagu i vitalnost pčela. Kao posljedicu to ima smanjenu otpornost na bolesti i nametnike. Ne smijemo smetnuti s uma ni sveprisutne pesticide koji se baš u ovo vrijeme upotrebljavaju u velikim količinama. Kada se sve to udruži, čudno je da pčele uspiju nastaviti s razvojem i životom. Budući da ta svaka nedaća malo smanji snagu pčelinje zajednice, pravo je čudo da pčele preživljavaju. Ako imamo sve ovo na umu, pitanja o količinama meda padaju u drugi plan - pojašnjava Čuljak.