Ekonomija
NTA CEO SUMMIT

ICT sektor lani rastao više od tri milijardi kuna
Objavljeno 22. listopada, 2019.
Ni jedan drugi privatni sektor u zemlji ne nosi toliko investicija, istaknula je Tajana Kesić Šapić iz HGK-a

Prihod ICT industrije u Hrvatskoj već godinama kontinuirano raste, a izvoz čini gotovo trećinu ukupnog prihoda. Sektor pokazuje iznadprosječne rezultate i proizvodi multiplikativan učinak za sve druge gospodarske grane. IT je industrija budućnosti koja ima šanse u zemlji pokrenuti ozbiljnije promjene, a ni jedan drugi privatni sektor u zemlji ne nosi toliko investicijaIstaknula je to direktorica Sektora za industriju HGK-a Tajana Kesić Šapić uoči sastanka DigitalEurope koji Hrvatska gospodarska komora organizira s izvršnim direktorima svojih članica, gospodarskih komora i trgovačkih udruga iz Europe.
Summit se održava u Zagrebu koji je izabran kao lokacija zbog hrvatskog predsjedanja Europskom unijom od početka iduće godine. Održavanjem sastanka u Hrvatskoj želi se naglasiti utjecaj digitalne transformacije na gospodarski razvoj i društveni napredak.
Generalna direktorica DigitalEurope Cecilia Bonefeld-Dahl naglasila je da su ovakvi sastanci prilika da se raspravlja o strategijama koje su bitne u području digitalizacije i koje će se kasnije reflektirati na području europskog zakonodavstva. “Mnoge vodeće korporacije diljem Europe još uvijek uglavnom prate i uključuju se u rasprave kad je riječ o nacionalnim zakonodavstvima. Stoga je iznimno važno da shvate kako je važno i što se događa u Bruxellesu, jer se tamo donose politike koje se kasnije implementiraju u nacionalna zakonodavstva”, poručila je.
Kesić Šapić je detaljnije predstavila i projekt Digitalna komora kojim se želi povećati dostupnost usluga i servisa digitalizacijom cjelokupnog poslovanja Komore.
“Riječ je o informacijsko-komunikacijskoj platformi za e-usluge HGK-a koja je dostupna članicama i poslovnoj zajednici te javnoj upravi i građanima. Očekujemo da ćemo po završetku projekta optimizirati vlastito poslovanje, i to u vidu bolje iskoristivosti ljudskih resursa, veće efikasnosti i fleksibilnije i učinkovitije komunikacije s članicama”, rekla je Kesić Šapić. Prema podatcima InfoTrenda, ICT industrija u Hrvatskoj prošle je godine zabilježila znatno bolje rezultate negoli ukupno gospodarstvo. Razina gospodarske aktivnosti mjerena ukupnim prihodom rasla je za 8,6 posto, baš kao i izvoz 8,6 posto. Prosječna mjesečna netoplaća po zaposlenome je za ukupno gospodarstvo bila 5584 kune dok je u ICT sektoru bila 8511 kuna (50 posto viša od prosjeka).
ICT industrija je u 2018. godini ostvarila ukupni prihod od 36,9 milijardi kuna, odnosno 9,4 posto više negoli prethodne godine. U apsolutnoj brojci povećanje ukupnog prihoda iznosilo je 3,1 milijardu. Od tog porasta na domaćem je tržištu ostvareno 1,8 milijardi, a plasmanom u inozemstvo 1,3 milijarde kuna. Rast prihoda ostvaren na domaćem tržištu bio je bitno sporiji – 7 posto, a kod izvoza ta stopa bila je gotovo tri puta viša – 19 posto. Zdenka Rupčić

Brzorastući izvoz ostvarile su mikrotvrtke
Velik dio brzorastućeg izvoza ostvarile su mikrotvrtke - programeri bilo u domaćem ili u stranom vlasništvu. U 2018. godini broj zaposlenih u ICT industriji bio je za 3098 ili 9,1 posto radnika viši nego lani. Ukupan broj ICT tvrtki u 2018. iznosio je 5584, što je 4,3 % više u odnosu prema 2017. Što se tiče udruženja DigitalEurope, ono se zalaže za regulatorno okruženje koje omogućava napredak u digitalnim tehnologijama. Članstvo im čini 35.000 poduzeća koja posluju i ulažu u Europu, među njima je 69 globalnih lidera te 40 nacionalnih trgovinskih udruga iz cijele Europe.
Tajana Kesić Šapić

direktorica Sektora za industriju HGK-a

Prema podatcima InfoTrenda, ICT industrija u Hrvatskoj prošle je godine zabilježila znatno bolje rezultate negoli ukupno gospodarstvo
Možda ste propustili...

NAJVIŠE KRUŽNIH PUTOVANJA POD ZASTAVOM MALTE

Kruzera nešto više nego lani

ZAPOŠLJAVAJU 1292 RADNIKA

Većina vinara lani je poslovala s dobiti

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

PORAST PROIZVODNJE BILJA U HRVATSKOJ

Najviše rasla proizvodnja vina, grožđa i kukuruza

2

KLJUČNO TRŽIŠTE U STALNOM PORASTU

Prihodi tekstilaca najveći u 10 godina

3

RAIFFEISEN BANK INTERNATIONAL

Kontinuiran jak rast zajmova