Rekordan broj odličja za Hrvatsku na Igrama koje su izgubile značenje
Mediteranske igre 2030. godine održat će se u Prištini, što će biti prvi grad domaćin bez izlaska na more
U talijanskom gradu Tarantu u pokrajini Apuliji u četvrtak su završene 20. Mediteranske igre. Hrvatska je na tom multisportskom natjecanju bila zastupljena s čak 111 sportašica i sportaša, koji su nastupili velikom većinom u individualnim sportovima. Iznimka je jedino bio Basket 3x3.
Na kraju naši sportašice i sportaši došli su do rekordnog broja medalja od 1993. godine kada su u francuskom Languedoc-Roussillonu prvi put nastupali pod hrvatskom zastavom. Do Mediteranskih igara u Tarantu upravo natjecanje održano u Languedoc-Roussillonu bilo je najuspješnije za hrvatski sport. Tada su osvojene 34 medalje, a na upravo završenim Igrama čak pet više.
Deveti po broju osvojenih medalja
Posljednju medalju u Tarantu osvojila je jučer (četvrtak) naša maratonka Matea Parlov Koštro.
U polumaratonskoj disciplini (nešto duže od 21 km) bila je treća, što je bila 15. bronca za Hrvatsku na Mediteranskim igrama uz šest zlata i 18 srebrnih medalja. Hrvatska je među 26 država, koliko je sudjelovalo na Mediteranskim igrama u Tarantu, ukupno na 12. mjestu po broju medalja. Najuspješniji je bio domaćin - Italija s čak 223 (73, 78, 72), slijedi Turska sa 111 (41, 28, 42) te Grčka sa 71 osvojenom medaljom (26, 26, 19). Da se računa samo broj osvojenih medalja, Hrvatska bi bila pozicionirana na devetom mjestu iza Italije, Grčke, Turske te Francuske (88), Španjolske (81), Egipta (58), Maroka (44) i Alžira. No, kako se u poretku osvajača medalja po olimpijskom kriteriju prvo vrednuju najsjajnija odličja, tako su ispred nas još Srbija (36), Portugal (32) i Cipar (18), koji su osvojili više zlatnih medalja. Srbija i Cipar imaju samo jedno zlato više od Hrvatske, a Portugal je osvojio točno polovinu zlata (16) od svih svojih osvojenih medalja na proteklim Mediteranskim igrama.
Bez kadrova iz Taranta
Nekada su to bile Igre koje su imale svoj ugled, barem bile dobar pokazatelj stanja nekog sporta godinu ili dvije prije Olimpijskih igara, ovisno o tome kada su one održane. Gradovi domaćini Mediteranskih igara znali su se potpuno transformirati i promijeniti svoju fizionomiju. Split 1979. godine najbolji je primjer tome. Danas su Mediteranske igre potpuno izgubile svoj nekadašnji ugled, pretvorivši se usred već pretrpanog kalendara u svim sportovima, u prilično marginalno natjecanje koje uopće ne privlači pozornost ni javnosti, a samim tim ni medija. Već godinama je to događaj s kojeg nema slika na hrvatskim televizijama, ne samo da ne prenose natjecanja već se u sportskim minutama središnjih vijesti ne mogu vidjeti čak ni najosnovniji kadrovi s borilišta ili nekog natjecanja, izjave naših sportaša. Nije da je u Tarantu nastupio samo "drugi red" hrvatskih sportašica i sportaša. U jakom sastavu smo bili u atletici, plivanju, džudu, hrvanju, taekwondou, streljaštvu... Nije isključeno da će nas netko od osvajača medalja u Tarantu razveseliti i za dvije godine u Los Angelesu. Pitanje je i zbog čega nismo imali predstavnike u ekipnim sportovima, barem u onima u kojima nisu bile u tijeku kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo (košarka) ili trajalo Europsko prvenstvo (ženska odbojka). Upravo je ovo bila prilika aktualnim izbornicima za dodatnu selekciju igračica i igrača. Uostalom, nije to nešto što se ranijih godina na Mediteranskim igrama nije prakticiralo.
Do viđenja u Prištini
O tome koliko su Mediteranske igre izgubile interes, čak i za dobivanje domaćinstva, svjedoči i domaćin sljedećih Igara. U ovom slučaju valjda prvi put imao bi smisla onaj glasoviti click-bait naslov “Nećete vjerovati gdje će se održati sljedeće Mediteranske igre”. Naime, Generalna skupština Međunarodnog odbora Mediteranskih igara domaćinstvo MI 2030. godine dodijelila je - Prištini. Bit će to prvi put da će se Mediteranske igre održati u gradu koji nije na moru, pa će se tako natjecanja u jedrenju i ostalim “morskim” sportovima održati u albanskom Draču. Uz Prištinu i Drač natjecanja će još biti u kosovskim gradovima Đakovici, Peći, Uroševcu, Podujevu i Mitrovici. Bit će to velik događaj za cijelo Kosovo. Nadamo se da će imati i pozitivan utjecaj na političku situaciju u tom dijelu Europe, iako Srbi nisu nimalo zadovoljni odlukom skupštine i njihovim odabirom sljedećeg domaćina.
