Hrvatskim sportom bavi se policija, istražitelji, kriminalisti, USKOK i tko zna još kakva državna tijela specijalizirana za obračun s lopovima, muljarošima, ljudima kojima je mito i korupcija drugo ime.

Nisu sportaši i cijeli sport u krizi, nego Hrvatski olimpijski odbor i nezasitni pojedinci kojima je pozicija bila poligon za davanje, uzimanje i varanje. Zbog pojedinaca koji desetljećima imaju vlast, odlučuju tko će i koliko dobiti, navodno i koliko je čija provizija, HOO je na koljenima, na njega je bačena ljaga koja će teško biti isprana.

Zajedno za razvoj

Direktor HOO-a Damir Šegota nakon uhićenja je podnio ostavaku, ali nije Šegota radio ni mogao sve sam. Ima tu još kandidata, recimo ime glavnog tajnika Siniše Krajača spominje se u aferama i crnim knjigama za isplatu ispod stola, ali on ne pomišlja na odlazak. Čvrsto se drži stolice, a ostavku ne vidi čak ni kao moralni čin važnog djelatnika teško "kompromitirane i prljave firme". Krajačeve poteze teško je razumjeti, ali od kraja ovog tjedna Hrvatski olimpijski odbor bi morao krenuti novim smjerom. Za 29. srpnja zakazani su izbori za predsjednika Hrvatskog olimpijskog odbora, a za mjesto nasljednika Zlatka Mateše bore se doktori - dr. Dragan Primorac, dr. Miroslav Buljan i dr. Josip Varvodić. Čini se da će se borba voditi samo između dva kandidata, Primorca i Varvodića, uglednog zagrebačkog specijalista kardiotorakalne kirurgije. Dr. Varvodić ujedno je i predsjednik Hrvatskog plivačkog saveza te prvi dopredsjednik Europske federacije vodenih sportova (European Aquatics), a vrlo koncizno nam objašnjava zbog čega je istaknuo kandidaturu za predsjednika Hrvatskog olimpijskog odbora.

- Postojeći loši i nejasni kriteriji, loša podjela sredstava, dojam da sredstava ima jako puno, a ne troše se na ispravan način te želja da pomognem svom matičnom savezu i želja da pomognem olimpijskim i neolimpijskim sportovima. Sve me je navelo da se kandidiram za predsjednika HOO-a – kaže Varvodić.

Mislite li da je moguće promijeniti sustav i način razmišljanja koji očito egzistiraju vrlo dugo u hrvatskom sportu?

- Apsolutno. Sustav je moguće promijeniti. Ciljane uloge tu imaju Ured i Vijeće HOO-a. Potrebno je postavljanje jasnih kriterija i načina raspodjele sredstava. Pri tome je važna informiranost sportaša, trenera i svih članova, da znaju na koji način se dijele ta sredstva.

Ne čini li vam se da bi to moglo biti, prije svega, vremenski zahtjevno?

- U mom programu pod nazivom "Zajedno za razvoj hrvatskog sporta" postoji akcijski plan za prvih sto dana. Vjerujem da će se već u tom razdoblju vidjeti pomaci načina funkcioniranja i uloga Ureda HOO-a i Vijeća HOO-a. Prioritet je promjena načina podjele sredstava.

Gdje vidite hrvatski sport u europskim, odnosno svjetskim okvirima?

- Prije svega, mislim da možemo biti vrlo ponosni na uspjehe hrvatskih sportaša koji osvajaju medalje i ostvaruju zapažene uspjehe na velikim natjecanjima. Sportaši i treneri sigurno nisu problem hrvatskog sporta. Oni svakodnevno marljivo rade kako bi bili još bolji, a ne sumnjam da će tako biti i u budućnosti. Problem je što sportaši i treneri sada nisu u centru pozornosti jer sve upozorava na to da trenutno ne postoji razlog zbog kojeg HOO postoji. Naš je zadatak vraćanje njihova povjerenja u taj sustav koji ih mora maksimalno podržavati. U hrvatskom sportu ima dovoljno sredstava, ali problem je, kao što sam već istaknuo, njihova raspodjela. Danas ne postoje jasni kriteriji, i zato ih treba postaviti kroz transparentan sustav podjele sredstava i kontrole trošenja tog novca.

Uključuje li onda povratak povjerenstva i revizije nacionalnih saveza?

- Svi nacionalni savezi obveznici su revizijskog uvida, a postoji i unutarnja revizija HOO-a koja nije radila svoj posao na odgovarajući način. Ideja je da ta unutarnja revizija ulazi u nacionalne saveze i na prijateljski način upućuje na pogreške i vodi računa da do takvih stvari više ne dolazi.

Ove godine u sportu je otkriveno dosta afera, počevši od Vedrana Pavleka i Hrvatskog skijaškog saveza. Je li vas strah da bi s vremenom moglo isplivati ​​još toga?

- To su izolirani slučajevi i tu treba pustiti državne institucije da odrade svoj posao.

Sport - svima

Prema vašem mišljenju, koji su najveći problemi hrvatskog sporta u ovom trenutku?

- Smatram da možemo razgovarati o problemu HOO-a. Hrvatski sport je nešto drugo. Kada bismo govorili o problemima hrvatskog sporta, ispalo bi da su problem sportaši i treneri, a to nije točno. Problem je HOO, a osnovni problemi HOO-a su netransparentno financiranje, netransparentna raspodjela sredstava i nekvalitetni kriteriji raspodjele tih sredstava. Danas je stvorena slika da sportaš i trener nisu u centru tog sustava. Sportaši nisu dovoljno stimulirani tijekom svoje karijere i ne postoji briga o njima nakon karijere. Što se tiče trenera, njih moramo pokušati zadržati unutar sustava hrvatskog sporta, da ne odemo nekamo izvan Hrvatske. Vrhunskim sportašima i trenerima, ali i onima koji u ranoj dobi ulaze u sport moramo omogućiti bolje uvjete. Želja mi je da se sport još više razvije, da u Hrvatsku dovodimo velika natjecanja, da razvijamo sportsku diplomaciju i sportsko-gospodarsku diplomaciju.      

Predsjednik ste HPS-a i prvi dopredsjednik nekadašnjeg LEN-a, koji se danas zove European Aquatics. Koliko vam to iskustvo pomaže?

- Kada je ovo vodstvo došlo na čelo te organizacije, nisu postojali kriteriji ni transparentni sustav i još puno stvari koje su jako važne, poput zastupljenosti žena, prava trenera... Sve to smo postavili na zdrave temelje i napravili smo operativni plan. Danas imamo odlične rezultate, što se tiče transparentnosti i kontrole rada. Mislim da smo prva ili jedna od prvih takvih organizacija na europskoj razini. Taj sustav poznajem, kao i sustav HPS-a, gdje sada imamo vrhunske sponzore i odlične rezultate i medalje s europskih prvenstava nakon puno godina. Vjerujem da se sve to može primijeniti i u HOO-u.

Spomenuli ste akcijski plan za prvih sto dana. Što to obuhvaća?

- Namjeravamo obaviti razgovore s čelnicima svih nacionalnih saveza, kako bismo vidjeli kakve su njihove potrebe. I ne samo to. Želimo da svaki nacionalni savez postavi svoje kriterije o kojima će se raspravljati na Vijeću HOO-a. Tu će biti odlučeno hoće li se te kriterije usvojiti ili prilagoditi. Cilj nam je aktivno uključivanje nacionalnih saveza u rad HOO-a preko kriterija izrade, kako bi raspodjela sredstava bila što transparentnija.

Mislite li da će tih sto dana biti dovoljno za to?

- Tu nisam samo ja, to je stvar sustava i ekipe. Ako određeni dio Vijeća HOO-a bude zadužen za razgovore s određenom grupom nacionalnih saveza, sve se može obaviti za nekoliko tjedana, a ne tri mjeseca. Nikada nisam rekao da sam najpametniji čovjek na svijetu. Postoji Vijeće HOO-a i grupa ljudi koji će sudjelovati u tome. Ja sam samo jedan od njih, koji bi ih htio voditi. Tijekom izborne kampanje razgovarao sam s velikim dijelom nacionalnih saveza i uvijek ću im biti na raspolaganju kada postanem predsjednik. Smatram da pravedni kriteriji mogu biti stvoreni samo kroz jasnu komunikaciju s ljudima iz određene skupine sportova.

Uzme li se u obzir šira slika, dosta roditelja, čija se djeca bave sportom ima dojam da je sport postao luksuz, svrhom da se gura ruka u njihov džep. Kako se može vratiti povjerenje široke javnosti u sustav?

- Apsolutno je potrebno napraviti sve da ljudi shvate da je sport dostupan svima. Mi ne možemo prvoga dana ukinuti sve članarine i troškove koje roditelji imaju. U našoj strategiji razvoja ideja je da za početak djeci u prvim razredima osnovnih škola omogućimo bavljenje bazičnim sportovima bez tih davanja. Vjerujem da bismo na taj način dobili veći interes i dobar temelj za bilo koji drugi sport kojim bi se ta djeca htjela poslije baviti. Danas roditelji imaju puno izdataka zbog članarina, liječničkih pregleda, odlazaka na natjecanja, opreme... Moramo napraviti kvalitetne promjene koje će se vidjeti kroz strategiju razvoja sporta, ali to je nešto što HOO mora napraviti u suradnji s nadležnim ministarstvom i Vladom Republike Hrvatske - dodaje predsjednički kandidat dr. Varvodić.