Koliko god to bila floskula i često ponavljana rečenica, mi smo doista - mala zemlja za velike stvari. Možda ne u svim segmentima društva, ali u sportu svakako. Pokazala je to i ova olimpijska, 2024. godina.

Kraj godine obično je vrijeme kad se zbrajaju uspjesi, a mi smo zbrojili da su hrvatski sportaši i u ovoj godini ostvarili iznimne rezultate, često se penjali na postolja, osvajali medalje na europskim i svjetskim prvenstvima, kao i na najvećoj sportskoj sceni - Olimpijskim i Paraolimpijskim igrama. No bila je ovo i godina kada nas je ponovno tresla nogometna groznica, ali ne dugo, jer Vatreni su se prerano oprostili od Eura u Njemačkoj.

Vatreno razočaranje

Izabranici Zlatka Dalića nisu se proslavili na Euru u Njemačkoj, ali su uz dosta muke izborili četvrtfinale Lige nacija. Hrvatska nas je nogometna reprezentacija razmazila, pa su na svakom velikom natjecanju navijačka očekivanja velika. Bila je ovo godina Eura, a Vatrenima na eurosmoti ide mnogo slabije nego na svjetskim prvenstvima. Hrvatska, nošena golemom navijačkom podrškom u Berlinu, Hamburgu i Leipzigu, nije pružila što se od nje očekivalo. Izgubila je od kasnijih europskih prvaka Španjolaca s glatkih 3:0, potom odigrala samo 2:2 s Albanijom, od koje je primila gol u 95. minuti, a oproštaj od Eura stigao je nakon 1:1 s Italijom. Hrvati su ponovno bili neoprezni u samoj završnici, pa su Talijani izjednačili u 98. minuti. Dva boda nisu bila dovoljna za prolaz, razočarani su bili navijači, razočarani su bili nogometaši, ali zadovoljan je bio izbornik Zlatko Dalić, koji nije razmišljao o ostavci. Nakon EP-a slijedila je Liga nacija i nove muke Vatrenih, ali završilo je uspješno. Hrvatska je osvojila drugo mjesto u skupini (iza Portugala) i izborila četvrtfinale, u kojem će u ožujku iduće godine odmjeriti snage protiv Francuske. Od reprezentativnog dresa ove su se godine oprostili senatori Marcelo Brozović, Domagoj Vida i Lovre Kalinić.

U hrvatskom klupskom nogometu ništa novo, Dinamo je osvojio još jedan naslov prvaka Hrvatske, kao i Kup. Ništa novo nije ni podbačaj Hajduka, Rijeke i Osijeka ljetos na eurosceni.

Rukometni podbačaj

Tradicionalno, hrvatski rukometaši godinu su počeli nastupom na velikom natjecanju. Ovaj je put to bilo Europsko prvenstvo u Njemačkoj, na kojem - razočaranje. Duvnjak i društvo zauzeli su tek 11. mjesto, s klupe je morao otići Goran Perkovac, a novi izbornik postao je Islanđanin Dagur Sigurdsson. Pod njegovim vodstvom Hrvatska je pobijedila na kvalifikacijskom turniru i izborila nastup na Olimpijskim igrama, ali u Parizu se nije proslavila. Olimpijski turnir završila je na devetom mjestu. Hrvatska je na dva velika natjecanja ostala daleko od medalje, možda je to realnost našeg rukometa, a ne podbačaj i razočaranje. Rukometašice su krajem studenoga igrale na Euru u Švicarskoj, bile su očajne i nisu prošle skupinu.

Košarkaške muke

Rukomet nam je u padu, a košarka na dnu. Hrvatska muška košarkaška reprezentacija pod vodstvom izbornika Josipa Sesara došla je na jednu pobjedu od plasmana na olimpijski turnir u Parizu, ali je u finalu kvalifikacijskog turnira u Pireju visoko poražena od Grčke. U kvalifikacijama za EuroBasket 2025. Hrvatska je uvjerljivim porazom u Sarajevu od reprezentacije BiH bitno smanjila svoje šanse za odlazak na Euro, no kvalifikacije se nastavljaju u veljači sljedeće godine i za mjesto na EuroBasketu moramo se nadati čudu. Košarkaši Zadra osvojili su oba trofeja u domaćim natjecanjima, prvenstvo i Kup. Košarkašice Plamen Požege osvojile su Kup Ružice Meglaj-Rimac, a Dubrovkinje naslov prvakinja Hrvatske.

Sedam pariških medalja

Pariz je bio domaćin XXXIII. Olimpijskih igara, nisu to bile najuspješnije Igre za Hrvatsku, u Riju de Janeiru naši su sportaši osvojili deset medalja, od čega pet zlatnih, ali pariška postaja bila je vrlo uspješna. Dva zlata, dva srebra i tri bronce sjajan su rezultat. U Parizu se slavilo zlato sjajne džudašice Barbare Matić u kategoriji do 70 kg, ali i ono najboljeg veslačkog dvojca na svijetu - Martina i Valenta Sinković u dvojcu bez kormilara. Sinkovići su u 2024. imali nevera i bonaca, na EP-u su završili tek četvrti, ali kad je trebalo biti najbolji, naravno, oni su bili. Četverac na pariće, dvojac "bez", dvojac na pariće, u koju god posadu sjednu, oni je pozlate. U finalu pariške olimpijske utrke u svom dvojcu "bez" 500 metara prije cilja bili su tek četvrti, a onda u ludoj završnici izvukli iz sebe i ono što su mislili da nemaju, prešišali sve suparnike i ponovno se u njihovu čast svirala hrvatska himna. Sinkovići su postali i najtrofejniji hrvatski olimpijci na Ljetnim igrama u povijesti, 2012. u Londonu su u četvercu na pariće (s Damirom Martinom i Davidom Šainom) osvojili srebro, u dvojcu na pariće bili su zlatni na Igrama u Riju de Janeiru 2016. te zlatni u Tokiju u dvojcu "bez". Parizu je prethodilo Europko prvenstvo u Szegedu, gdje su Sinkovići bili tek četvrti, a broncom su se okitile sestre Ivana i Josipa Jurković u dvojcu bez kormilara, ali nisu se uspjele plasirati u Pariz. Na Euru do medalja nisu doveslali ni Damir Martin u samcu ni osječki blizanci Anton i Patrik Lončarić u dvojcu na pariće. No i Martin i Lončarići otišli su u Pariz, Damšo je završio peti u B finalu samca, a Lončarići su zauzeli šesto mjesto u B finalu dvojca na pariće.

Godina HR vaterpola

Bila je ovo godina hrvatskog vatrepola, najuspješnija uopće. Izabranici Ivice Tucka igrali su tri velika finala, osvojili zlato i dva srebra. Na Europskom prvenstvu, održanom u našem dvorištu (Zagreb i Dubrovnik), Hrvatska se okitila srebrom nakon poraza u finalu od Španjolske, a ni mjesec dana poslije na SP-u u Dohi uzela je zlato. Na Olimpijskim igrama u Parizu Barakude su u finalu izgubile od Srbije i kući se vratile sa srebrom.

Zemlja, trava - srebro

Bilo je ovo ljeto osječke tenisačice Donne Vekić. Mi smo možda i sumnjali, ali važno je da je Donna vjerovala. Ono što je napravila na njoj ne baš omiljenoj zemlji, dugo će se prepričavati. Protiv svih prognoza i očekivanja, odjurila je do olimpijskog finala i svojim igrama, snagom, voljom i izdanjima, u kojima se odbijala predati i kad je bilo jako teško, pokazala je koliko ženski tenis može biti lijep, dramatičan i uzbudljiv. Donna je odigrala velike mečeve i stigla do olimpijskog srebra. U finalu je izgubila od Kineskinje Zheng Qinwen. Uvod u olimpijsko srebro bila su sjajna izdanja na travi, u Bad Homburgu igrala je finale, a još bolja bila je u All England Clubu, gdje je došla do polufinala Wimbledona. U svojoj prvoj poluzavršnici na Grand Slam turnirima u dramatičnom dvoboju, jednom od najboljih u ženskom tenisu ove godine, poražena je od Talijanke Jasmine Paolini sa 2:1 u setovima. Mate Pavić je četvrti put u karijeri došao do statusa najboljeg igrača parova, sa Salvadorcem Marcelom Arevalom osvojio je Roland Garros i kompletirao svoju kolekciju Grand Slam trofeja u muškim parovima. Marin Čilić se nakon problema s ozljedom i još jedne operacije koljena vratio na teniske terene.

Bronce

U Parizu je brončana medalje pripala najboljoj hrvatskoj atletičarki, bacačici diska Sandri Elkasević, tekvondašici Leni Stojković u kategoriji do 49 kg i strijelcu Miranu Maričiću u gađanju zračnom puškom. Nadomak medalji ostali su džudašica Katarina Krišto u kategoriji do 63 kg i tekvondaš Ivan Šapina u kategoriji iznad 80 kg, koji su poraženi u borbama za broncu. Atletičarka Sara Kolak bila je četvrta u bacanju koplja, boksač iz Slavonskog Broda Gabrijel Veočić je na olimpijskom turniru poražen u četvrtfinalu kategorije do 80 kg, a blizu medalje bio je i osječki gimnastičar Aurel Benović, ali su njegovu vježbu na preskoku suci (ne)pravedno ocijenili kao tek petu u finalu. Od bronce su ga dijelile tisućinke. Kao Benović, i Tin Srbić imao je odličan nastup u kvalifikacijama i osigurao finale na preči. No vježba za medalju nije bila dobra, nekoliko je puta padao sa sprave, te na kraju bio osmi. Ove je godine u travnju održano i Europsko prvenstvo u Riminiju, gdje su hrvatski predstavnici također upisali dva finala. Veteran Filip Ude bio je šesti na konju s hvataljkama, a Srbić je zauzeo šesto mjesto na preči.

Sandra vlada Europom

Pariz je bio najvažnije natjecanje u godini, ali atletičari su tijekom 2024. odradili i Europsko prvenstvo u Rimu te Svjetsko dvoransko prvenstvo u Glasgowu. Na Igrama se medalje dokopala samo Sandra, a u Rimu su osvojene dvije. Sandra Elkasević osvojila je čak sedmo uzastopno europsko zlato u disku, drugu medalju za Hrvatsku (i sebe) uzeo je Filip Mihaljević, koji je bio drugi u bacanju kugle. Na Svjetskom dvoranskom prvenstvu u Glasgowu početkom ožujka imali smo tri predstavnika - Filip Mihaljević bio je osmi u bacanju kugle, Marino Bloudek bio je 27. na 800 metara, a Jana Košćak odustala je od natjecanja u petoboju nakon ozljede.

Borci se ne daju

Aktivni su tijekom godine bili i hrvatski taekwondo borci. Na EP-u u Beogradu osvojili su sedam medalja, od čega čak tri zlatne. Zlatnim odličjem okitio se Toni Kanaet (do 80 kg), Nika Karabatić (do 57 kg) i Lena Stojković, kojoj je to treći naslov europske prvakinje (do 46 kg). Broncu su osvojili Matea Jelić (do 73 kg), Ivana Arelić (do 62 kg), Josip Teskera (do 54 kg) i Bruna Duvančić (do 49 kg). Bilo je to "zagrijavanje" za OI, na kojem je Hrvatska imala troje predstavnika. I osvojena je medalja. Dvostruka svjetska i trostruka europska prvakinja Lena Stojković u Parizu je u kategoriji do 49 kg osvojila broncu. Druga dva hrvatska predstavnika na olimpijskom taekwondo turniru Ivan Šapina i Marko Golubić ostala su bez medalja. Kao u džudu i u taekwondou, i karataši su u 2024. imali Europsko prvenstvo, održano u Zadru. Titulom europskih prvaka okitili su se Ema Sgardelli (do 50 kg), Anđelo Kvesić (do 84 kg) i Ivan Martinac (do 75 kg), a Ivan Kvesić osvojio je brončanu medalju u poluteškoj kategoriji (- 84 kg).

Veočić, Hrgović...

Boksačku godinu obilježili su nastupi Gabrijela Veočića i Filipa Hrgovića. Veočić je izgubio u četvrtfinalu poluteške kategorije do 80 kg olimpijskog turnira u Parizu od Dominikanca Cristiana Javiera Pinalesa. Propustio je tako 23-godišnji boksač iz Slavonskog Broda priliku osvojiti prvo hrvatsko boksačko olimpijsko odličje nakon Filipa Hrgovića 2016. Veočić je prethodno, krajem travnja, osvojio naslov europskog prvaka porazivši u finalu u Beogradu Srbina Rastka Simića. Osječanin Luka Pratljačić osvojio je europsku broncu u superteškoj kategoriji, a Lucija Bilobrk srebro. Filip Hrgović je početkom lipnja prekidom poražen u borbi karijere protiv Britanca Daniela Duboisa, u meču za privremeni teškaški pojas svjetskog prvaka prema IBF-u.

Pad Marina Ranteša

Hrvatski biciklizam imao je predstavnika na Olimpijskim igrama u Parizu u BMX natjecanju slobodnim načinom, a to je bio 28-godišnji Varaždinac Marin Ranteš. Nažalost, na putu prema finalnom nadmetanju u toj akrobatskoj disciplini ispriječio mu se pad u drugoj vožnji kvalifikacija, što mu je smanjilo prosječnu ocjenu na 76,29 bodova, a to je bilo nedostatno za plasman u finale.

Ništa od medalje

Hrvatski kanuist na divljim vodama Matija Marinić želio je zaokružiti karijeru osvajanjem olimpijskog odličja, ali je na kraju bio zadovoljan i osvojenim osmim mjestom u finalu, što mu je najbolji plasman na olimpijskim igrama. Na mirnim vodama je Hrvatsku u Parizu predstavljala kajakašica Anamarija Govorčinović. U utrci jednosjeda na 500 m došla je do polufinala, u kojem je u svojoj skupini bila sedma, što nije bilo dovoljno za plasman u finale.

Dominacija mladostaša

Tijekom godine počele su odbojkaške kvalifikacije, u obje konkurencije, za odlazak na europska prvenstva 2026. Hrvatske odbojkašice dosad su već napravile velik korak prema prvenstvu dvama pobjedama, u gostima kod Kosova i kod kuće protiv Rumunjske. Odbojkaši su kvalifikacije otvorili porazom od Izraela i Estonije. Odbojkašice su zapažene nastupe imale i u europskoj Zlatnoj ligi, gdje su bile blizu plasmana na Final Four tog natjecanja, ali su ipak ostale bez tog cilja.

U klupskim hrvatskim okvirima 2024. nije donijela nikakve novosti, nego nastavak dominacije odbojkašica i odbojkaša Mladosti. I jedni i drugi su osvojili dvostruke krune.

Skijaške radosti

Zrinka Ljutić je u 2024. osvajanjem drugog mjesta u tri slalomske i jednoj veleslalomskoj utrci Svjetskog kupa pokazala zašto je smatraju jednom od najtalentiranijih mladih skijašica. I onda pred kraj godine je stigla i do svoje prve pobjede u SK-u, slavila je na slalomu u Semmeringu. Filip Zubčić završio je prošlu sezonu SK-a na 10. mjestu ukupnog redoslijeda za Veliki kristalni globus. Najviše bodova (402) osvojio je u veleslalomu, te treći put u karijeri završio na trećem mjestu redoslijeda za Mali kristalni globus. Najbolji plasman imao je početkom godine na veleslalomu u švicarskom Adelbodenu, gdje je osvojio treće mjesto. Godina na izmaku donijela je velik uspon Samuela Kolege, koji se pet puta našao među desetoricom najboljih u slalomskim utrkama Svjetskog kupa. Istok Rodeš se nakon dvije godine ponovno našao među desetoricom najboljih na slalomskoj utrci Svjetskog kupa, kad je sredinom siječnja u švicarskom Wengenu osvojio deseto mjesto.