HRVATSKA OLIMPIJSKE IGRE PARIZ SNIMIO: SLOBODAN KADIĆ DONNA VEKIĆ
HINA/DAMIR SENČAR
12.8.2024., 07:35
DRUKČIJI POGLED NA LJESTVICU MEDALJA

Au revoir, Pariz, au revoir, Francuska: Sedam medalja Hrvata u sedam različitih sportova

Iako po ukupnom broju medalja to nisu, za Hrvatsku su ovo najuspješnije Igre prema kriteriju koji se rijetko ističe

Hrvatska je na Olimpijskim igrama u Parizu osvojila sedam medalja u sedam različitih sportova. Slabiji je to učinak nego u Riju de Janeiru i Tokiju, a prema olimpijskom kriteriju, gdje se prednost ne daje onome tko je osvojio više medalja, nego više sjajnijih medalja, Pariz je, što se tiče naših sportaša, bio slabiji i od Londona.

U Londonu je osvojena jedna medalja manje negoli u Parizu, ali i jedno zlato više, zbog čega se Igre 2012. smatraju uspješnijim za Hrvatsku. U Parizu smo osvojili po dva zlata i srebra te tri bronce.

HRVATSKE MEDALJE U PARIZU

ZLATO

l Barbara Matić, džudo, do 70 kg

l Martin Sinković i Valent
Sinković, veslanje, dvojac

SREBRO

l Donna Vekić, tenis,
pojedinačno

l Hrvatska vaterpolska
reprezentacija: Marko Bijač,
Rino Burić, Loren Fatović, Luka
Lončar, Maro Joković, Luka
Bukić, Ante Vukičević, Marko
Žuvela, Jerko Marinić Kragić,
Josip Vrlić, Matias Biljaka,
Konstantin Harkov, Toni
Popadić

BRONCA

l Miran Maričić,
streljaštvo, zračna puška 10 m

l Sandra Elkasević,
atletika, bacanje diska

l Lena Stojković,
tekwondo, 49 kg

Medalje u najviše sportova

Rio de Janeiro s deset medalja, od čega čak pet zlata, iz ove se perspektive čini nedostižnim. U Brazilu, kao i u Londonu, imali smo predstavnike u najviše sportova - 18. U Parizu se Hrvatska predstavila u 14 sportova, što je na razini Atene i Atlante, a više nego u Parizu imali smo ih na našim prvim Igrama, u Barceloni, i u Sydneyu, gdje smo imali reprezentativke i reprezentativce u 12 sportova. U Londonu smo bili zastupljeni u čak četiri ekipna sporta, u Riju de Janeiru imali smo četvrtfinaliste u košarci i rukometu. Među osam najboljih obje su reprezentacije ušle s prvih mjesta u skupini, pa stale odmah na startu nokaut-faze. Suprotno, primjerice, vaterpolo-turniru, u Parizu su i Hrvatska i Srbija su u svojim skupinama zauzimale četvrte pozicije, ali tko će ih to uopće za koji dan pitati. Hrvatska je u Parizu osvojila manje medalja negoli u Tokiju, gdje je osvojeno osam medalja od čega po tri zlata, tri srebra i dvije bronce. Pesimisti će reći da se radi o opadajućim trendovima. Mi ćemo ponuditi jednu drukčiiju, optimističniju i širu, sliku od suhoparnog prikaza i brojenja olimpijskih medalja. Sigurno je mnogima promaknuo podatak iz prve rečenice da je Hrvatska osvojila sedam medalja u sedam različitih sportova. Prema tom kriteriju, koji se vrlo rijetko ističe, bile su ovo za Hrvatsku najuspješnije Igre. U Parizu smo osvajali medalje u džudu, veslanju, tenisu, streljaštvu, atletici, taekwondou i vaterpolu. Srušen je tako rekord iz Rija de Janeira i Londona, gdje smo osvajali medalje u šest različitih sportova. U Riju de Janeiru Hrvatska je osvojila deset medalja, tri u atletici, dvije u jedrenju i veslanju te po jednu u streljaštvu, vaterpolu i u boksu. U Londonu je učinak bio šest od šest. Šest medalja u šest različitih sportova - veslanju, streljaštvu, atletici, rukometu, vaterpolu i taekwondou. U Tokiju osam medalja osvojeno je u pet sportova. U tenisu, veslanju i taekwondou po dvije, a po jedna u gimnastici i jedrenju. Hrvatska je od osamostaljenja na Olimpijskim igrama osvajala medalje u 14 sportova. Uz ostvareno u Parizu, gdje se zahvaljujući Barbari Matić na listi sportova koji su nam donijeli medalju našao i džudo, Hrvatska je još osvajala medalje u košarci, rukometu, jedrenju, gimnastici, plivanju, boksu i dizanju utega. Vrlo malo je nedostajalo da broj medalja i broj sportova u kojima je to ostvareno u Parizu bude puno veći. Hrvatska je imala tri četvrta mjesta. Korak do medalje ostali su Katarina Krišto u džudu te Ivan Šapina u taekwondou i Sara Kolak u atletici. Mnogi su neovisni i nesubjektivni zaključili kako je osječki gimnastičar Aurel Benović na preskoku osvojio više od petog mjesta, da su mu skokovi bili vrijedni medalje. Braći Šimi i Mihovilu Fanteli, oba puta baš kad su u završnim plovovima dolazili u zonu u kojima se osvajaju medalje, na regatnom polju kraj Marseillea, plovovi su prekidani zbog nedostatka vjetra. Samo pobjeda od postolja dijelila je i Brođanina Gabrijela Veočića u boksu u kategoriji do 80 kilograma...

Kriterij "po stanovniku" nije dobar

Najčešće će se kao kriterij uspješnosti isticati broj osvojenih medalja po stanovniku neke zemlje. Ako bismo se toga čvrsto držali, onda bi najuspješnije bile otočne karipske države poput Dominike, čijih je nešto više od 71 tisuću stanovnika proslavilo zlato Thee LaFond u troskoku, Grenada, koja je osvojila dvije bronce u atletici, u bacanju koplja Peters Anderson i Victor Lindon u desetoboju, država je s manje od 90 tisuća stanovnika, ili Santa Lucija, kojoj je Julien Alfred donio zlato i srebro na 100 odnosno 200 metara, otočna država koja ima samo 178 tisuća stanovnika. Premda ni prema tom kritriju Hrvatska ne stoji nimalo loše sa svojih manje od 3,9 milijuna stanovnika, ipak kriterij broja medalja po stanovniku iz navedenih primjera ne smatramo dobrim, jer sve karipske zemlje isključivo osvajaju medalje u atletici. Zato vrijedi usporediti gdje je Hrvatska po broju medalja osvojenih u različitim sportovima, naravno sa zemljama koje su usporedive s našim rezultatima. Vrlo je visoko, na 13. mjestu s isto toliko medalja, Uzbekistan. Uzbekistanci imaju čak osam zlata, uz još dva srebra i tri bronce. Pet su zlata osvojili uzbekistanski boksači, po jedno zlato osvojili su u taekwondou, džudu i hrvanju, a jedina medalja koju nisu osvojili u borilačkim sportovima bila je u dizanju utega. Bilo je to srebro, znači, u pet sportova. Uzbekistan je, primjerice, zbog broja osvojenih zlata, što je glavni olimpijski kriterij, bolje plasiran od nekih od najuspješnijih sportskih nacija poput Mađarske, Španjolske, Brazila ili Švedske, koja je vrlo uspješna i u zimskim sportovima, što također ne treba zanemariti. Slično kao i Norveška, koja je osam medalja u Parizu, od čega četiri zlata, osvojila u manje sportova od Hrvatske - šest. Zanimljivo, Norveška je, uz atletiku, rukomet, jedrenje, dizanje utega i hrvanje, osvojila broncu u odbojci na pijesku! Kenija je osvojila deset medalja, četiri zlata te po dva srebra i dvije bronce, sve isključivo u atletici. Naravno, atletika ima različite discipline, slično kao i gimnastika ili plivanje, ali svi kolektivni sportovi imaju mogućnost donijeti svojim zemljama samo jednu medalju. Jamajka, klasična atletska sila, opet se isključivo kitila medaljama u atletici, ali, zanimljivo, šest medalja i jedno zlato bilo je dovoljno da se na listi nađe ispod Hrvatske. Bile su ovo najuspješnije Igre za Irsku, koja je osvojila sedam medalja, četiri zlata i tri srebra u četiri sporta. Irska je, primjerice, ispred Brazila unatoč tome što je Brazil osvojio 20 medalja u 11 sportova, ali "samo" tri zlata. Ukrajincima su ovo zbog objektivnih okolnosti jedne od slabijih Igara. Osvojili su 12 medalja u sedam sportova, kao i Hrvatska. Bolji od nas je i Iran s deset medalja i tri zlata, ali samo u dva sporta - taekwondou i hrvanju. Rumunjska je tri zlata, četiri srebra i jednu broncu osvojila u tri sporta - veslanju, plivanju i dizanju utega. Gruzija je šest medalja, od čega tri zlata, osvojila u četiri sporta, Belgija deset medalja u pet sportova. Bugarska sedam medalja u pet sportova, a Češka pet medalja u četiri sporta. Zahvaljujući pobjedi nad našim vaterpolistima u finalu Srbija nas je preskočila na listi osvajača medalja. Svojih pet medalja srpski su olimpijci osvojii u isto toliko sportova. Zlata u tenisu, streljaštvu i vaterpolu, srebro u taekwondou i broncu u košarci. Posljednjeg dana na listi osvajača medalja preskočila nas je i Danska. Zahvaljujući svojim rukometašima izjednačila se s Hrvatskom po broju zlata, a imala je jednak broj srebrnih medalja, no danski su sportaši osvojili pet bronci. Svojih devet medalja Danci su osvojili u osam sportova, pa možemo reći da su i oni prilično raznoliki. Jedini dvije medalje osvojili su u rukometu, jer su njihove rukometašice bile brončane. Potpuno isti učinak kao i mi ima Azerbajdžan - dva zlata, dva srebra i tri bronce, ali u četiri sporta.

Pogled na dno

Na Olimpijskim je igrama u Parizu 91 zemlja osvojila medalje. Na samom dnu je, primjerice, Slovačka sa samo jednom osvojenom broncom, koliko ima i Katar, za koji se ipak čini da silno ulaganje u sport i kupnja sportaša ne donose i rezultate. Od značajnijih sportskih nacija iza Hrvatske su na listi, primjerice, Kuba s dva zlata i jednim srebrom, koje je bilo presudno, te šest bronci. Slovenija je zaključila Olimpijske igre s dva zlata i jednom broncom. Slabiji je to učinak naših susjeda nego u Tokiju, gdje su osvojili pet medalja, od čega tri zlata. Ispod nas su ostali Austrija, Švicarska, Poljska, Južna Afrika, Portugal, Grčka, Egipat, Argentina..., a kao još jedan negativan primjer navodimo Tursku, koja u Parizu nije osvojila ni jedno olimpijsko zlato.