Neobičan, kosi toranj, srednjovjekovni viteški redovi i tragovi starijih građevina čine crkvu sv. Bartola u Novim Mikanovcima jednim od najzanimljivijih povijesnih spomenika Slavonije. Iza njezina neobičnog izgleda krije se priča koja seže duboko u srednji vijek. Kroz povijest je više puta obnavljana, danas je kategorizirana kao spomenik kulture nulte kategorije.

Ova građevina već na prvi pogled privlači pozornost. Crkva sv. Bartola poznata je po svojem nagnutom, valjkastom tornju zbog kojeg je mnogi uspoređuju sa slavnim Kosim tornjem u Pisi. No, njezina vrijednost daleko nadilazi neobičan izgled - riječ je o sakralnom objektu koji čuva tragove srednjovjekovne prošlosti, povezanosti s viteškim redovima i nekadašnjim naseljem Horvati.

Templari

Povijest crkve seže najmanje u 13. stoljeće, a njezin današnji izgled rezultat je brojnih dogradnji i obnova tijekom stoljeća. Stručna istraživanja upućuju na to da je izvorna građevina imala romanička obilježja, a neobičan je toranj čini rijetkim primjerom srednjovjekovne sakralne arhitekture na području Hrvatske.

Najprepoznatljivije obilježje crkve sv. Bartola svakako je njezin valjkasti, masivni toranj koji se vidljivo naginje u stranu. Za razliku od zvonika kakvi prevladavaju na slavonskim crkvama, ovaj toranj svojom formom i nagibom izdvaja građevinu iz uobičajenih arhitektonskih okvira.

Iako izgledom podsjeća na poznati toranj u Pisi, crkva u Novim Mikanovcima ima vlastitu povijesnu priču. Smatra se da je toranj imao i obrambenu ulogu, što dodatno svjedoči o vremenu u kojem su sakralne građevine, osim vjerske funkcije, mogle imati važnu ulogu u zaštiti stanovništva. Upravo spoj sakralne i obrambene arhitekture čini ovu crkvu posebno zanimljivom za istraživače srednjovjekovne povijesti Slavonije.

Uz crkvu sv. Bartola veže se i priča o templarima, jednom od najpoznatijih srednjovjekovnih viteških redova. Ipak, povijesna istraživanja snažnije upućuju na povezanost crkve s ivanovcima, odnosno Redom sv. Ivana Jeruzalemskog. Ivanovci su tijekom srednjeg vijeka imali važnu vjersku, karitativnu, gospodarsku i vojnu ulogu. Njihova prisutnost ostavila je trag na brojnim područjima srednje Europe, a prema povijesnim istraživanjima bili su povezani i s posjedom Horvati, na čijem se području razvijala priča o crkvi sv. Bartola.

Iako se pojedinosti o njezinoj izgradnji i povijesnim okolnostima još uvijek istražuju, povezanost s viteškim redovima dodatno pridonosi njezinoj važnosti u kulturnoj i povijesnoj baštini Slavonije. Crkva se nalazi na povišenom položaju uz mjesno groblje, što joj daje poseban vizualni identitet, ali i otvara pitanja o nekadašnjoj ulozi tog prostora.

Istraživanja

Arheološka istraživanja otkrila su temelje starije crkve na čijem je mjestu podignuta današnja građevina. To otkriće pokazuje da je riječ o prostoru koji je imao sakralnu važnost i prije izgradnje crkve kakvu danas poznajemo. Sama lokacija, kao i obrambena obilježja građevine, upućuju na širi povijesni kontekst u kojem su naselja i važni objekti morali odgovarati na izazove nesigurnih vremena. Tijekom stoljeća crkva je doživjela brojne promjene, ali je zadržala značajan dio svojega srednjovjekovnog karaktera, zbog čega i danas predstavlja vrijedan spomenik lokalne i nacionalne baštine.

Danas crkva sv. Bartola predstavlja spoj povijesti, arhitekture, arheologije i književne baštine. Njezin nagnuti toranj možda je prvo što posjetitelji primijete, ali iza njega se krije mnogo slojevitija priča o srednjovjekovnoj Slavoniji.