Mladi osječki arhitekt ima ideju kako oživjeti napuštena naselja i riješiti dio stambene krize

31.10.2026., 9:11

Ivica Getto

Dodajte Glas Slavonije
u omiljeni Google izvor

BUDUĆNOST BARANJSKIH PUSTARA

To bi moglo dio rješenja za stambenu krizu, za one koji bi živjeli u naselju u blizini prirode

Baranjske su pustare za neke ispričana priča o kojoj ne treba trošiti riječi.

Drugi, a čini se da su u većini, tvrde kako će pustare živjeti sve dok se o njima bude pričalo, a treći odlaze korak dalje i glasno razmišljaju o njihovoj budućnosti. Situacija ''na terenu'' u ovom trenutku nije sjajna. Od brojnih baranjskih pustara stanovnika ima u samo njih nekoliko, a pitanje dana je kada će i one opustjeti. Osim žala za prošlim vremenima i optuživanja zbog njihove zle sudbine, malo je prijedloga za njihovo oživljavanje. Jedan koji na tome naveliko radi i stava je kako bi se (barem neke) pustare mogle revitalizirati mladi je osječki arhitekt Luka Hornung, koji je, kao nastavak svojega istraživanja i diplomskog rada "Revitalizacija pustare Mirkovac u Baranji" snimio kratkometražni film "Od pustara do pustoši i nazad", u kojem istražuje potencijal zaboravljenih baranjskih naselja.

Samoodržive

- Revitalizacija pustara prije svega podrazumijeva volju potencijalnih stanovnika za život na njima. U posljednje vrijeme osjetno je veća potražnja za mirnijim životom izvan gradova, ali ipak u njihovoj blizini. Dio sam generacije koja je odrasla u digitalnom dobu i mislim da mladima intenzitet takvog načina života postaje sve manje prihvatljiv, što utječe na to da biramo mjesta boravka koja su potpuna suprotnost svemu čemu smo izloženi - kaže Hornung, dodajući da bi upravo pustare mogle biti takva mjesta. Ističe kako je posjetitelju pustare odmah jasno da je riječ o planiranom naselju, a ako se čovjek upusti u dodatnu analizu, shvaća da su i zgrade tipske, pogotovo stambene. Vješto oko arhitekta i urbanista dodatno će primijetiti da su pustare zonski i ortogonalno organizirane, kao i njihov poljoprivredni krajolik.

- Ako proučavamo povijest pustara, tada shvaćamo da je takav tip naselja od svog osnutka bio samoodrživ, što je nešto čemu danas težimo kao društvo. Mišljenja sam kako nema razloga da, uz današnja znanja i tehnologiju, ponovno ne bismo mogli imati samoodrživa naselja koja su to bila još u 19. stoljeću, naravno, uz pretpostavku da zadovoljavaju suvremene standarde života - tvrdi, dodajući kako smatra da jedno takvo naselje može biti rješenje za dio stambene krize u kojoj se nalazimo, i to upravo za one građane koji bi voljeli živjeti u planiranom i samoodrživom naselju u blizini prirode. Svjestan je da su ključne pretpostavke za revitalizaciju pustara riješeni imovinsko-pravni odnosi, prometna dostupnost i infrastrukturna opremljenost. Upravo stoga drži kako je izvrstan temelj za pokretanje pilot-projekta koji bi predstavio model stambene politike usmjeren na revitalizaciju ruralnog područja činjenica da je stambeni fond pustara u potpunom vlasništvu Republike Hrvatske. Dodaje kako značajan problem ne predstavlja ni prometna dostupnost, jer se većina baranjskih pustara nalazi do 20 km od Osijeka ili Belog Manastira.

Infrastruktura

- Možda je najosjetljivije pitanje infrastrukture, uz napomenu da neke pustare već imaju osiguranu osnovnu infrastrukturu ili je ona planirana prostornim planovima. U svakom slučaju, uz današnju tehnologiju, rješavanje infrastrukturnih pitanja ne bi trebalo predstavljati značajniju prepreku revitalizaciji - kaže, nastavljajući kako se treba prisjetiti da je Mirkovac nekada proizvodio vlastitu električnu energiju, što uz već spomenutu tehnologiju ne bi trebao biti problem. Ističe kako potpuno vraćanje nekadašnjeg stanja nije moguće ni potrebno, ali se osnovne ideje mogu upotrijebiti i danas. Napominje kako su brojna istraživanja pokazala da je o pustarama objavljen velik broj radova koji analiziraju njihovo povijesno stanje i redovito zaključuju da je riječ o jedinstvenim sklopovima.

- Veliki dio radova završava prikazom današnjeg nezadovoljavajućeg stanja, ali bez odgovora na pitanje kako ga promijeniti. U razgovoru s ljudima dodatno sam primijetio da značajan dio ne zna što je pustara ili taj pojam miješa s pojmovima sela, salaša i slično. Upravo su me želja za popularizacijom pustara i potreba za predstavljanjem njihova potencijala navele da snimimo film kako bismo javnosti predstavili što su pustare i zašto mogu biti dobar izbor za stanovanje - podvlači Hornung.

I dalje mogu biti pokretači razvoja

’’Mislim da je prirodno da ljudi žaluju za nekadašnjim vremenom, pogotovo ako su osobno vezani za određeni prostor, bilo da su na pustari rođeni i odrasli bilo da su ondje živjeli. Ako uzmemo u obzir da su pustare nastale iz potrebe za masovnom poljoprivredom sredinom 19. stoljeća, koja je zahtijevala veliku radnu snagu, možemo zaključiti da je njihov nestanak bio prirodna posljedica smanjenja potrebe za takvom radnom snagom, što je ujedno jedan od ključnih razloga njihova napuštanja. Ipak, smatram da pustare i danas mogu biti akceleratori razvoja, kao što su to i nekada bile, ali ne isključivo u poljoprivredi, već i u drugim poljima. Potražnja sigurno postoji, prostorne mogućnosti imamo, pitanje je jedino imamo li i volju da sve to i iskoristimo’’, kaže Hornung.

Premijera dokumentarca u Uraniji

Premijera Hornungova promotivno-dokumentarnog filma “Od pustara do pustoši i nazad”, u organizaciji Udruge STUDIO8, bit će održana 5. studenoga, s početkom u 19 sati, u kinu Urania u Osijeku. Donosi priču o baranjskim pustarama, njihovoj vrijednosti i mogućnosti revitalizacije. Ideja za film nastavak je autorova bavljenja tom temom, koje je započelo još tijekom studija arhitekture i urbanizma koji je završio diplomskim radom “Revitalizacija pustare Mirkovac u Baranji” pod mentorstvom prof. dr. sc. Krunoslava Šmita. ‘’Tijekom izrade diplomskog rada najviše sam surađivao s Mirelom Ravas, konzervatoricom iz Područnog konzervatorskog ureda Osijek, s kojom sam surađivao i na filmu, a bez čije bi pomoći njegova realizacija bila znatno teža. U dogovoru s redateljem Sašom Uranjekom odlučili smo film koncipirati u tri dijela - prošlost, sadašnjost i budućnost - u kojima ćemo Mirela Ravas, Krunoslav Šmit i ja voditi gledatelje kroz pojedine cjeline s ciljem pojašnjavanja pojma pustara i ideje revitalizacije’’, kaže Hornung, dodajući kako je u filmu dodatno prezentiran lik pustaraša, kojeg je utjelovio glumac Ivan Ćaćić.

#Pustara