Marija Kalistović kandidatkinja je za najuzorniju hrvatsku seosku ženu: Od poljoprivrede se može živjeti, no treba strpljenja
MARIO KOKAJ
Slavonska upornost

Marija Kalistović kandidatkinja je za najuzorniju hrvatsku seosku ženu: Od poljoprivrede se može živjeti, no treba strpljenja

Ne planiramo ići iz Drenovaca, svoji smo gazde i to je najljepše, kaže Marija

DRENOVCI

U organizaciji udruge Uzorne hrvatske seoske žene 3. listopada u Iloku će se održati Izbor najuzornije hrvatske seoske žene za 2026. godinu, a Vukovarsko-srijemsku županiju predstavljat će Marija Kalistović iz Drenovaca.

Inat slavonski

Na imanju obitelji Kalistović vlada prava domaća slavonska atmosfera, mnogo je posla na sve strane, što i ne čudi jer, kako kažu mještani Drenovaca, “naša je Marija najbolji izbor za Najuzorniju hrvatsku seosku ženu”.

Marija Kalistović (36) majka je dvoje djece, Tene i Frana, a u svom domaćinstvu sa suprugom Matijom obrađuje 37 hektara zemlje, od čega je oko 30 hektara u zakupu od Općine Drenovci.

Marija Kalistović kandidatkinja je za najuzorniju hrvatsku seosku ženu: Od poljoprivrede se može živjeti, no treba strpljenja
MARIO KOKAJ
Marija Kalistović kandidatkinja je za najuzorniju hrvatsku seosku ženu: Od poljoprivrede se može živjeti, no treba strpljenja
MARIO KOKAJ

- Sijemo kukuruz silažni, pivarac ječam, ove godine smo imali suncokret. Imamo i stabla šljive. Kad govorimo o životinjskom sektoru, imamo 40 krava, 10 telića, jednog nerasta, jednog certificirankog bika, 15 krmača koje se stalno prase. Osim svega navedenog, imamo i 40 prasića - govori Marija o obiteljskoj proizvodnji.

Iako je odrasla u obitelji koja se bavila poljoprivredom, za nju se zapravo zainteresirala uz supruga Matiju i, kaže, nije požalila.

- Sretna sam što ću predstavljati Vukovarsko-srijemsku županiju, da predstavimo ono najbolje od sebe u jednom slavonskom štimungu. Najbolje delicije idu sa mnom uz nezaobilaznu mast i papriku. Kad govorim o samoj poljoprivedi, može se živjeti i ostati u Hrvatskoj, samo treba dosta strpljenja, ništa se ne može preko noći. Mi ne planiramo ići iz Drenovaca, sami smo svoji gazde i to je ono najljepše - ustvrdila je Marija.

Kao i mnoge druge, i obitelj Kalistović pogodila je afrička svinjska kuga - eutanazirano im je 60 svinja, što ih je, kaže, jako pogodilo.

- Sve je nestalo u jednom danu, al’ znate, kad imate onaj inat slavonski - nismo stali, nego smo išli naprijed i malo-pomalo obnovili životinjski sektor. Nastavili smo svoju proizvodnju i sad smo zadovoljni - dodaje.

Marija Kalistović primjer je žene koja je svoj život posvetila obitelji, radu i očuvanju vrijednosti hrvatskog sela. Iako u mladosti nije bila povezana sa stočarstvom, danas s velikom predanošću vodi obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo i svakodnevno se skrbi o brojnim životinjama. Njezin vrijedan rad već je ranije prepoznat i izvan lokalne zajednice, pa je tako 2023. osvojila nagradu za Mladog poljoprivrednika godine.

Žene postaju vidljive

Katica Jerleković, predsjednica udruge Uzorne hrvatske seoske žene, istaknula je kako je za nju izbor mnogo više od natjecanja.

Marija Kalistović kandidatkinja je za najuzorniju hrvatsku seosku ženu: Od poljoprivrede se može živjeti, no treba strpljenja
MARIO KOKAJ
Marija Kalistović kandidatkinja je za najuzorniju hrvatsku seosku ženu: Od poljoprivrede se može živjeti, no treba strpljenja
MARIO KOKAJ

- To je način da se ženama koje žive i rade na hrvatskom selu oda priznanje za njihov trud, znanje, upornost i sve ono što svakodnevno čine za svoje obitelji, gospodarstva i zajednice. Ideja je nastala iz potrebe da se njihov rad vidi i cijeni, jer se iza svakog gospodarstva i svake obitelji često nalazi upravo žena, koja nosi veliki dio tereta. Želimo pokazati da hrvatsko selo ima vrijedne, sposobne i obrazovane žene, koje imaju što reći i pokazati - rekla je Jerleković, koja bi voljela da ljudi shvate koliko su te žene snažne, vrijedne i sposobne, ali i koliko su različite njihove životne priče.

- Željela bih da preko ovog izbora mnogi shvate kako iza domaćeg proizvoda, uređenog gospodarstva ili očuvane tradicije najčešće stoji mnogo rada, odricanja i ljubavi. I najvažnije – da se žene na selu ne promatra samo kroz ono što rade za obitelj, nego i kroz ono što same stvaraju i doprinose društvu. Želim poručiti svim ženama: ne morate biti najbolje u svemu i ne morate imati najveće gospodarstvo. Važno je ono što jeste, ono što ste svojim rukama i znanjem stvorile i koliko ljubavi ulažete u svoj život i svoje selo. Dođite, predstavite svoju priču i upoznajte žene koje žive sličnim životom. Možda nećete osvojiti titulu, ali možete dobiti nešto jednako vrijedno – priznanje, nova poznanstva, iskustvo i osjećaj da se vaš trud vidi i cijeni - poručila je Jerleković. 

Jerleković: Ne tražimo savršenstvo

Kandidatkinje mogu biti žene koje žive na selu, rade i svojim djelovanjem doprinose svojoj obitelji, gospodarstvu i lokalnoj zajednici.

- Ne tražimo savršenstvo ni samo veliko gospodarstvo. Najuzornijom ženu čine njezin rad, odgovornost, upornost, odnos prema obitelji i zajednici, ali i spremnost da čuva tradiciju, uči i razvija se. Važno nam je da iza predstavljanja stoji stvaran život i stvaran trud. Svake godine susrećemo žene s različitim životnim pričama, znanjima i postignućima. Svaka od njih na svoj način zaslužuje priznanje. Upravo zato izbor nije jednostavan – jer ne uspoređujemo samo gospodarstva, nego i žene, njihov životni put, trud, doprinos obitelji i zajednici. Na kraju jedna može ponijeti titulu, ali vrijednost svih kandidatkinja ostaje - poručila je Katica Jerleković.