VUKOVAR

Prema posljednjem popisu stanovništva, u Hrvatskoj je oko 11 tisuća pripadnika mađarske nacionalne manjine. Najviše ih je u Osječko-baranjskoj županiji, a u Vukovarsko-srijemskoj županiji živi oko 1800 Mađara, i to u Vukovaru, Vinkovcima, Marincima i Starim Jankovcima, gdje zajednica nastoji očuvati svoje posebnosti radom manjinskih vijeća i udruga te različitim kulturnim programima.

Iseljavanje, asimilacija

Kada je 2008. godine osnovana Udruga Mađara grada Vukovara, u gradu je živjelo oko 450 Mađara, a danas ih je 240.

- Nažalost, stariji ljudi umiru, a mladi se sve manje aktiviraju. Naša udruga danas broji oko 120 članova, a aktivno je njih 35 do 40. Ipak, kada se organiziraju manifestacije, odziv je znatno veći, okuplja se između 70 i 80 ljudi. Demografija je jedan od najvećih problema s kojima se zajednica suočava. U posljednjih desetak godina, prema mojoj procjeni, broj Mađara u Hrvatskoj smanjen je za nekoliko tisuća, a razlozi su višestruki - od iseljavanja i potrage za boljim poslovima do promjena u obiteljima i postupne asimilacije. Otvorile su se granice, otvorila se Europa i ljudi su otišli tražiti bolje poslove i bolje uvjete života – podsjeća Rozalija Jakumetović, predsjednica Udruge Mađara grada Vukovara i predsjednica Vijeća mađarske nacionalne manjine VSŽ-a, a kao ozbiljan problem navodi to što se dio mladih nakon sklapanja braka više ne izjašnjava Mađarima ili tu pripadnost ne prenosi na svoju djecu.

USTUPLJENO

Pitanje jezika jedno je od najvažnijih za budućnost zajednice, pa udruga vukovarskih Mađara organizira učenje mađarskog jezika, no nekoliko sati tjedno teško može zamijeniti ono što bi dijete dobilo u obitelji, svakodnevnim razgovorom s roditeljima, bakom i djedom.

Jezik u školama

- Ipak, ima razloga za optimizam jer mađarski se može učiti u nekim osnovnim školama, čime se jezik prenosi na mlađe generacije - kaže Rozalija Jakumetović dodajući kako njezin primjer pokazuje da različiti identiteti mogu živjeti zajedno - njezin suprug je Hrvat, ona je Mađarica, a njihov sin govori i hrvatski i mađarski.

Uz jezik, u očuvanju identiteta velik dio aktivnosti Udruge Mađara posvećen je kulturi, običajima i tradiciji – u udruzi pjevaju stare mađarske pjesme, uključujući one koje su nekada bile dio svadbi i drugih okupljanja, a posebno mjesto zauzimaju ručni radovi i narodne nošnje.

Sama Rozalija Jakumetović ručno je sašila i izvezla 24 narodne nošnje, od bluza i pregača do prsluka i drugih dijelova tradicijske odjeće, a izrađivala je i nakit od sitnih perlica, što je naučila od svoje bake.

Iznimno je važna gastronomija, pa se na manifestacijama pripremaju langošice, dimnjak-kolač, kürtőskalács, paprikaši, gulaši, fiš-paprikaš i druga tradicionalna mađarska jela.

Ples je pak jedan od primjera koliko demografski trendovi utječu na očuvanje kulture - više nemaju plesnu skupinu jer su mladi plesači otišli na fakultete, zaposlili se izvan Vukovara ili zasnovali obitelj. Zato na manifestacije pozivaju plesne skupine iz drugih sredina u kojima mađarska zajednica još ima dovoljno mladih za takve aktivnosti, najčešće iz Osječko-baranjske županije.