Kod Batine isplivali sprudovi, vodostaj među najnižima ikad
U Batini svi bunari presušili, postavlja se i pitanje (ne)vađenja pijeska
BATINA
Apokaliptično izgleda Dunav kod Batine.
Voda se povukla nekoliko desetaka metara, a uz desnu su dunavsku obalu isplivali pješčani sprudovi kojima se može doći gotovo do polovine rijeke.
Fotomotiv
Mjesto na kojem je nekada dvije obale spajala kompa, a poslije je u blizini izgrađeno putničko pristanište, postalo je prava mala atrakcija za znatiželjnike. Na stotine ljudi dnevno, posebice vikendom, osobno se dolazi uvjeriti u ono o čemu mediji izvještavaju već mjesec dana. Mnoštvo ih se šeće sprudovima s mobitelima u rukama kako bi ovjekovječili ono što ni njihovi djedovi vlastitim očima nisu mogli vidjeti. U prvoj polovini srpnja izvijestili smo kako je, prema podacima Hrvatskih voda, razina Dunava kod Batine iznosila -67 centimetra, dok je na mjernoj postaji ''preko puta Batine", u vojvođanskom Bezdanu, izmjereno -83.
U ponedjeljak ujutro batinska je mjerna postaja izmjerila -140, što je devet metara niže od najvišeg vodostaja, a ona bezdanska -162 centimetara (iako je relativno blizu batinskoj, tamošnja postaja uvijek mjeri po 20-ak centimetara viši vodostaj). Prognoze kažu kako će Dunav nastaviti opadati i u iduća četiri dana. Pad, doduše, ne bi trebao biti znatan, samo centimetar dnevno, ali naznake za porast vodostaja, barem zasad, nema. Vidi se to i po vodostajima u gornjem dijelu Dunava koji su u konstantnom padu. Sudeći prema prognozama meteorologa, naznaka kišnih oblaka još uvijek nema uzvodno od Batine, u državama kroz koje protječe Dunav. Podsjetimo, u razdoblju od 2001. do 2024. godine najniži zabilježeni vodostaj Dunava kod Batine iznosio je -84 (kolovoz 2022.), a najviši +772 (lipanj 2013.), kada je izmjeren i maksimalan protok vode od 8486 m3/s. Bezdan je, pak, imao najniži zabilježeni vodostaj 1909. godine (-143 centimetra), a budući da se to dogodilo u siječnju, pretpostavlja se da je došlo do pregrade Dunava zbog leda, pa se taj podatak ne uzima kao najbolji za usporedbu. Zbog niskog vodostaja, problemi se nižu u Mađarskoj i Srbiji.
Ni struje ni brodova
Kako izvještavaju mediji, mađarski premijer Peter Magyar najavio je isključenje mađarske nuklearke u Paksu koja proizvodi gotovo polovicu električne energije u toj državi, a od stanovništva je zatražio smanjenje potrošnje. Kod sjevernog susjeda je od ponedjeljka željeznički teretni promet zaustavljen između 17 i 22 sata kako bi se smanjila potražnja za električnom energijom. Najavljeno je još i kako će Vlada narediti zaposlenicima javnog sektora da rade od kuće prva tri dana ovoga tjedna te od tvrtki zatražiti da slijede taj primjer gdje god je to moguće. U Srbiji suša i niski dotoci u Dunav nepovoljno utječu na rad hidroelektrana Đerdap 1 i Đerdap 2, a tamošnji ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Dragan Glamočić, istaknuo je kako se vodoprivredni sistem suočava s jednom od najtežih hidroloških situacija u posljednjih sto godina. Dunav se spustio ispod razine crpne stanice Bezdan, pa su nužne hitne mjere.
Problem je i s plovidbom. Brodovi u Njemačkoj više ne plove, a u ostalim dijelovima to čine samo oni s plićim gazom. Hrvatska sličnih energetskih problema zbog niskog Dunava nema, ali u svakom slučaju trpi ekosustav, najviše u Kopačkom ritu. Tako niskog vodostaja ne sjećaju se ni stariji stanovnici Batine.
- Slično je bilo u vrijeme kada se gradio batinski most i prije 20-ak godina kada je iz Dunava izvučeno vozilo zaostalo iz Drugog svjetskog rata, no ni približno današnjoj situaciji. Trenutačno su svi bunari u selu presušili, pa je sreća što je Batina spojena na gradski vodovod - govori zamjenik načelnice Općine Draž Šandor Šipoš, inače rođeni Batinarac. Objašnjava kako pijesak kod središta Batine nanosi tok Dunava, a velikom pogreškom smatra činjenicu što se on ne vadi, zbog čega država i lokalna samouprava gube milijune eura.
