Meteorolozi najavljuju temperature i do 39 Celzijevih stupnjeva, kiše na vidiku - nema. Ratari bespomoćno gledaju u nebo, a kukuruz, koji je do prije nekoliko tjedana bio obećavajući, polako, ali sigurno propada.

Cijena dobra, uroda nema

- Ako idućih dana ne padne kiša, a prema najavama ozbiljnijih padalina neće biti do iza Velike Gospe, odumrijet će kukuruz, ali i soja. Jutros sam obišao njive, donji listovi kukuruza suhi su kao duhan, vegetacija je stala, zrna su na klipovima sitna. Pod hitno treba barem 30-ak litara kiše. Soja na sebi ima 50 mahunica, a trebalo ih je biti 150. Ne treba biti veliki stručnjak kako bi zaključili o čemu je riječ - govori poljoprivrednik iz Novog Čeminca, Petar Pranjić, predsjednik Odbora za ratarstvo Hrvatske poljoprivredne komore, naglašavajući kako pretpostavlja da će cijeli urod završiti u silaži kako bi se spasilo što se spasiti da.

Dodaje kako ne obećava ni šećerna repa, pa svi mole Boga da opstane barem suncokret, koji je otporniji na visoke temperature. Kaže kako je trenutačna cijena kukuruza zadovoljavajuća i održiva, ali se to odnosi za slučaj dobrog prinosa, koji je gotovo nemoguće očekivati. Ne zna koliko kukuruza ima u Baranji, ali je siguran da ga je 20-ak posto manje nego lani. Dodaje kako će seljaci biti prisiljeni preorijentirati se na uljarice za kojima je potražnja dobra, ali je to teže činiti zbog plodoreda. Upitan bi li navodnjavanje spasilo kukuruz, odgovara pozitivno, ali odmah uzvraća kako je nekoliko razloga što, osim Belja, Anabelle i povrtlara, u Baranji ne navodnjava gotovo nitko.

Lateralni kanal

- Sustav navodnjavanja je u Baranji rijetkost. I onaj tko se odluči investirati u taj sustav ostane kratkih rukava, poput jednog poljoprivrednika iz Grabovca koji je preko fondova investirao 300.000 eura, ali je bio prisiljen investiciju otplatiti vlastitim kreditnim sredstvima. Sada vodi sudski spor s Hrvatskim vodama - tvrdi Pranjić.

Dodaje kako je problem i u spuštanju razine podzemnih voda, koje su i po četiri metra niže. Nemogućom misijom naziva njihovo ''punjenje'', posebice u trenutku kada se ''Dunav može prepješačiti''. Naglašava kako lateralni kanal nikada nije zaživio, bez obzira na to što je država u njega uložila milijune te kako je cijela priča propala u vodu koje - nema. S njim se slaže i Zoltan Rajki, poljoprivrednik iz Kotline, čiji je dio zemlje smješten blizu spomenutog kanala.

- Navodnjavanje iz njega priča je za malu djecu, posebice kada u Dunavu nema vode. No i kada je ima, neka netko javno kaže koliko košta u sustav za navodnjavanje za jedan hektar. Od te cifre većini se može samo zavrtjeti u glavi - negoduje Rajki, dodajući kako sa žaljenjem može konstatirati da je njegov kukuruz, koji je posijao na približno 95 hektara, uništen. Ako ne u ovom trenutku, onda za nekoliko dana sigurno.

Ništa bolja situacija nije ni s ''druge strane Baranje'', pokraj Luča, gdje je tu kulturu na 20-ak hektara zasijao Saša Pavković.

- Ako pod hitno ne padne kiša, katastrofa. A što se navodnjavanja tiče, ono je za mene samo misaona imenica. Jedan od razloga je i taj što su moje poljoprivredne površine razbacane - kaže Pavković.

Činjenica je da se baranjski ratari sve više pribojavaju klimatskih promjena, pa ne čudi Pranjićevo razmišljanje oko preorijentacije na neke druge kulture, do sada netipične za Baranju.

U VSŽ-u funkcionira

Povijesno niski vodostaji Dunava u dijelu koji protječe kroz Vukovarsko-srijemsku županiju, zabrinuli su tamošnje poljodjelce. Pitanje je kako će, ne tako velike, površine pod sustavom navodnjavanja osvježiti rijeke koje su na korak do presušivanja.

Sustavi navodnjavanja iznimno su važni za poljoprivredu u današnje vrijeme klimatskih promjena, upozorila je proljetos pročelnica Upravnog odjela za poljoprivredu Vukovarsko-srijemske županije Marija Pakter, dodavši da se u najistočnijoj županiji navodnjava 2800 hektara poljoprivrednih površina, a radi se na još dva projekta za dodatnih 2800 hektara. Podsjetila je kako na prostoru županije postoji pet sustava navodnjavanja: Blata – Cerna (500 hektara), Ervenica (750 hektara), Lipovac (750 hektara), Sopot (700 hektara) i sustav Poljoprivredno-šumarske škole (50 hektara).

Pročelnicu Pakter pitali smo kakva je situacija s navodnjavanjem u najistočnijoj županiji s obzirom na niske vodostaje rijeka odakle se napajaju sustavi za navodnjavanje.

“Vukovarsko-srijemskoj županiji nisu prijavljene poteškoće prilikom navodnjavanja zbog niskih vodostaja Save i Dunava. Ostale informacije vezane uz nizak vodostaj rijeka možete potražiti u Hrvatskim vodama i drugim nadležnim institucijama", odgovorila je pročelnica.

Krupni poljoprivrednik iz Marinaca, Ivo Kelić, koji se upravo priprema za žetvu 100 hektara suncokreta, kaže kako nije čuo za probleme oko navodnjavanja. Vidio je, dodaje, poljodjelce iz susjednog Nuštra kako navodnjavaju svoje njive vodom koju crpe motornim pumpama iz Vuke.