Rekordno nizak vodostaj otkriva ovih dana zaboravljene artefakte, od potopljenog šlepa u Opatovcu do neeksplodiranih zrakoplovnih bombi iz Drugog svjetskog rata. Ovo potonje ponovilo se u utorak u blizini Batine. Dvije zrakoplovne bombe sovjetske proizvodnje uništene su u petak, kontroliranom eksplozijom, tri kilometra sjeverno od Batine, a policijski pirotehničari u ponedjeljak i utorak ponovo su morali na teren, pronađena je i treća neeksplodirana bomba.

- Na 1430. riječnom kilometru Dunava, oko tri kilometra sjeverno do Batine, u ponedjeljak je ponovno pronađena jedna avionska bomba iz Drugog svjetskog rata, teška oko 150 kilograma s 50 kilograma eksploziva. Policijski službenici Regionalne protueksplozivne jedinice Osijek, uz plan sigurnosnih mjera uništenja zbog ozbiljnosti i prjeteće opasnosti, uništit će je na mjestu pronalaženja. Mjesto događaja osiguravaju policijski službenici Postaje granične policije Beli Manastir, priopćila je PU osječko-baranjska. Poručili su građanima da ne prilaze području nalaska ni drugim opasnim projektilima koji se budu pokazali zbog izuzetno niskog vodostaja rijeka, već da odmah o tome obavijeste policiju na broj telefona 192. Treća zrakoplovna bomba uočena je blizu mjesta gdje su u petak uništene prve dvije. Također je riječ o bombi FAB-100, koja je bila namijenjena uništavanju njemačkih plovila na Dunavu tijekom Batinske bitke.

Tip pronađene bombe

PU OSJEčKO-BARANJSKA

Sama bitka vodila se između 11. i 19. studenoga 1944. godine, Crvena armija i NOVJ s jedne, te njemački Wermacht i saveznici s druge strane. Cilj NOVJ-a bio je oslobođenje Baranje, dok je Crvena armija preko Batine željela otvoriti put svojim tenkovskim postrojbama prema Mađarskoj. S druge strane, Nijemci su nastojali zadržati obrambenu liniju što je dulje moguće kako bi omogućili povlačenje svojih snaga preko Hrvatske i Slovenije prema Austriji. Bitka je počela u noći s 11. na 12. studenoga 1944. godine. Po hladnoći, gustoj magli, ledenoj kiši i pod neprekidnom neprijateljskom vatrom prvi vojnici Crvene armije i 51. vojvođanske divizije čamcima su prešli Dunav. Uslijedile su višednevne borbe za svaki metar terena, često prsa o prsa na blatnim padinama iznad rijeke. Unatoč neprekidnim njemačkim protunapadima, sovjetski i jugoslavenski inženjerci uspjeli su tijekom idućih dana podići pontonske mostove preko Dunava. Time je omogućeno prebacivanje tenkova i teške artiljerije na baranjsku obalu, čime je njemačka obrana postupno slomljena. Glavnina borbi završena je 19. studenoga, a do kraja mjeseca oslobođena je cijela Baranja.

Bitka kod Batine završila je pobjedom Crvene armije i Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije. Ostvaren je mostobran koji je omogućio nastavak savezničke ofenzive prema Budimpešti i Beču te je oslobođena Baranja. Njemački plan obrane južnih prilaza Trećem Reichu i organiziranog povlačenja prema Austriji doživio je težak poraz. Cijena pobjede bila je golema. U borbama je poginulo 1297 pripadnika Crvene armije i 648 boraca NOVJ-a, a pripadnika njemačkih i mađarskih snaga, iako nije potvrđeno, oko 2500.

Ostavština Bitke kod Batine danas se očituje u zaostalom oružju, od streljiva, ručnih bombi, raznih mina i projektila, upravo iz te bitke, ne samo u Batini nego i susjednim mjestima, poput Draža, Zmajevca, Suze, Gajića, Topolja.