Ratari i nadalje prepušteni sami sebi: Jelenska divljač pustoši njive
U brdskom dijelu masovno se presijavalo. Neki čak dva-tri puta
Slavonsko-baranjski poljoprivrednici i nadalje bilježe velike štete od divljači.
Bilo ih je i prije, u znatno manjem opsegu, ali je intenzitet pojačan nakon podizanja ‘’Orbanove’’ žilet-žice na granici između Mađarske i Hrvatske. Prije toga na području uz granicu sa susjednom državom bilo je približno 2000 grla jelenske divljači, a brojka je u međuvremenu narasla na 4000. Tako barem tvrde tamošnji ratari. Kada smo ranije pisali o štetama na području općina Popovac i Draž, poljoprivrednici su isticali kako tu žive već 300 godina te kako ih nitko nije uspio otjerati, ali će to učiniti divljač i nebriga države. Naglašavali su kako znaju da je u tom dijelu Baranje stoljećima bio migrantski put za brojnu divljač koji im je preko noći zatvoren. Do danas se ništa specijalno nije promijenilo, a ovih su dana svoj glas podignuli i poljoprivrednici s područja Općine Kneževi Vinogradi.
Pretanjurao 17 ha
- U odnosu na prošlu godinu, kada su velike štete bile od divljih svinja, prije svega u ritskom dijelu, sada je problem na brdskom dijelu, najčešće od jelenske divljači. Osobno sam odustao od presijavanja jer sam shvatio da to ne vodi ničemu, ali moji kolege to i nadalje rade. Prijatelj je pretanjurao 17 hektara zemljišta i na mjesto kukuruza stavio suncokret. Očekuje nas još veća šteta od iznimno velike populacije jelenske divljači koja će napadati suncokret - govori Lajoš Kolar iz Suze, koji se bavi ratarstvom i vinogradarstvom, pa zna da su meta jelenske divljači i vinogradi, ali ne u tolikoj mjeri kao ratarske površine. Ne smije ni pomisliti, nastavlja, što će se dogoditi kada krene zeleni kukuruz, idealna hrana za, pretpostavlja, najmanje 1000 jelenske divljači koja živi iznad Suze, Zmajevca i ostalih sela. Tvrdi kako Zakon o lovu decidirano kaže da je divljač vlasništvo Republike Hrvatske, ali kada nastanu velike štete, loptica se prebacuje na lovačka društva. Ne zna zašto, ali naglašava kako na njegovu području nema organiziranog lova, a kada bi ga i bilo, ne bi mnogo pomoglo jer se jeleni love zimi.
- Mi koji ulažemo stotine tisuća eura u repromaterijal totalno smo nezaštićeni. Da je šteta na usjevima i 15-ak posto, riječ je o prilično velikim iznosima - kaže. Sjeća se prošlih vremena kada je iznenađenje bilo vidjeti jelenji trag na zemljištu, a nakon podizanja žice i pregrađivanje migrantskog puta, iznenađenje je - ne vidjeti ga. Dodaje kako se osiguranje, ako koja osiguravateljska kuća i pristane na njega, ne isplati.
Slično razmišlja i njegov ‘’kolega po struci’’, Zoltan Rajki iz Kotline.
- Katastrofa - kratko odgovara na upit ima li štete od divljači. Tvrdi kako treba početi od najmanjih životinjskih primjeraka, golubova i vrana, preko zečeva, pa sve do divljih svinja i jelena. Potvrđuje kako u ritskom području u ovom trenutku nema većih šteta, ali se u brdskom dijelu masovno presijavalo. Neki i dva-tri puta.
- Sinoć smo išli čuvati suncokret, a kada smo stigli, imali smo što vidjeti. Krdo jelena uživalo je pasući - kaže Rajki.
Da su štete velike i da mu je žao ratara koji ulažu velike napore i novac kaže Antun Blažević, predsjednik Lovačkog saveza Osječko-baranjske županije. Potvrđuje kako je sve počelo postavljanjem žilet-žice na granici, nakon čega je u Baranji ostao velik broj divljači.
Povećanje odstrjela
- Lovački savez OBŽ-a zatražio je od Osječko-baranjske županije povećanje dozvoljenog odstrjela jelenske divljači, što je odobreno za 100 posto. Drugim riječima, ako je društvo u gospodarskoj osnovi imalo 20 jelenske divljači, sada ih može odstrijeliti 40. Sve lovačke udruge rade po Zakonu, poštuju gospodarsku osnovu, ali se nakon postavljanja žice pojavio velik broj divljači koji je iznad osnove - objašnjava Blažević.
Ističe kako najveći problem imaju manji poljoprivrednici, posebice oni čije su površine odvojene, jer je njihovo ograđivanje preskupo. Dodaje kako lovačka društva svake godine dijele repelente kako bi barem djelomično spriječili velike štete na usjevima. Podsjeća kako je s resornim ministarstvom dogovorena nadoknada štete prilikom naleta divljači na automobile, ali je nadoknada golemih šteta na usjevima i nadalje otvoreno pitanje.
- Svjestan sam svega i ne stojim ni na čijoj strani. Pričam o realnoj slici, a poljoprivrednici su u pravu kada govore o velikoj šteti - podvlači.
