U dvorani Arhivskog sabirnog centra Vinkovci, Državnog arhiva u Vukovaru, predstavljena je knjiga "Cibalis – Palina – Vinkovce" Stjepana Schulzera Müggenburškog, nastala u 19. stoljeću. Autori prijepisa su Danijel Petković, muzejski savjetnik i voditelj povijesnog odjela vinkovačkog Gradskog muzeja, Stjepan Prutki, arhivski savjetnik u Državnom arhivu u Vukovaru ispostava Vinkovci, te mr. sc. Zlatko Virc, koji je napisao završni članak o povijesti Vinkovaca iz vremena Stjepana Schulzera Müggenburškog.
Riječ je o prijepisu arheološko-povijesne studije koji je jedan od prvih pokušaja pregleda povijesti Vinkovaca. Rukopisi datiraju iz 1886. godine.

- Rukopis je na njemačkom jeziku, a pisac je vrlo zanimljiva osoba i poznatiji je kao mikolog. Izrazito nam je bitan jer je to prvi amaterski pokušaj pisanja povijesti Vinkovaca. Neke postavke koje je napisao danas nisu više prihvatljive. Rukopis je još 1964. godine prvi preveo vinkovački liječnik Jovan Georgijević. Problem kod toga je što mi ne znamo koji je on predložak koristio i nije odrađen s današnjom praksom struke - rekao je Petković, a Prutki je pojasnio kako je posao bio zahtjevan i trajao je više od godinu dana. Rad je obuhvaćao valorizaciju rukopisne baštine, kontekstualizaciju rukopisa, a rad na prijepisu uključivao je primjenu svih egdoktičkih pravila znanstvene struke kako bi izvorni rukopis iz 19. stoljeća danas bio iskoristiv kao recentna literatura.

- Poslovi su uključivali transliteraciju izvornog rukopisa koji je pisan njemačkim jezikom na njemačkom pismu, rekli bismo danas njemačkom kurzivnom goticom. Nakon toga slijedio je prijevod na hrvatski jezik i instalacija kritičkog aparata - bilježenje i tumačenje pojmova, opremanje tog rukopisa potrebnim aparatom kako bi zadovoljavao moderne standardne - rekao je Prutki, dodajući kako u konačnici možemo s pravom zaključiti da je Schulzerova studija Cibalis - Palina - Vinkovce, iako načelno amaterska, za ono vrijeme vrlo kvalitetan, ujedno i prvi pokušaj pisanja povijesti Vinkovaca.
Hrvoje Vulić, ravnatelj Gradskog muzeja, čestitao je autorima, koji su uz veliki trud priredili veliku stvar za grad.
- Kroz način njegova pisanja možemo dobiti jedinstveni pogled u Vinkovce tijekom 19. stoljeća. Ne opisuje samo povijesna zbivanja nego izgled i običaj grada i okolice. Zanimljiva mi je činjenica bila kada sam pročitao da su u Bosutu nekoć bili veliki riječni rakovi. Vrijednost rukopisa je ta da pruža stručnoj i općoj javnosti uvid u našu povijesti – rekao je Hrvoje Vulić.
Stjepan Schulzer Müggenburški (19. kolovoza 1802., Viduševac - 5. veljače 1892., Vinkovci) bio je hrvatski botaničar i mikolog. Radio je kao časnik u austrougarskoj vojsci, a 1848. godine povjereno mu je zapovjedništvo ratne vojne bolnice u Vinkovcima, gdje se konačno nastanjuje i živi sve do smrti. Napisao je i dva opsežna rukopisa s više od 3000 opisa i ilustracija gljiva koji su pohranjeni u Budimpešti i Zagrebu. Dao je znatan doprinos taksonomiji gljiva opisavši velik broj za znanost novih vrsta.