Državna granica sa Srbijom u Račinovcima
Više od 30 godina čekaju otvaranje prijelaza Račinovci – Jamena: Drenovci spremni za suradnju, čeka se službeni zahtjev Srbije
U Strošincima i Račinovcima, pograničnim selima, kraj je puta - nema dalje
Prekogranične općine Drenovci i Šid prije desetak su godina intenzivirale aktivnosti i upozorile na prijeku potrebu otvaranja prometnih koridora prekinutih s početkom Domovinskog rata. Na cesti koja ih je godinama spajala betonske su barijere, a susjedi s dviju strana granice, koji su se nekada posjećivali i družili, već više od 30 godina mogu samo mahati jedni drugima. Krajem srpnja 2018. općinski su čelnici potpisali sporazum kojim su inicirali otvaranje novog graničnog prijelaza Račinovci-Jamena, između Republike Hrvatske i Republike Srbije, zbog obostranog demografskog opstanka, poticanja ekonomskog razvoja i sigurnog reguliranja međudržavne granice.
Žele se otvoriti
Tadašnji je načelnik Drenovaca Jakša Šestić, o čemu je Glas Slavonije pisao, upozoravao na to da je otvaranje prijelaza od vitalnog značenja za prometno izolirano i sustavno zapostavljano područje istočnog dijela županjske Posavine, smješteno na tromeđi Hrvatske, BiH i Srbije, snažno pogođeno depopulacijom. Nakon Domovinskog rata i stjecanja samostalnosti Hrvatske to je područje ostalo odsječeno, prekinute su sve dotadašnje veze, te je ono i dalje slijepo crijevo Hrvatske, jer u Strošincima i Račinovcima, selima na granici sa Srbijom - kraj je puta. Putnicima ne preostaje drugo nego okrenuti vozila i vratiti se, jer u susjednu se državu - ne može. I dok su na vukovarsko-iločkom području koridori otvoreni i pogranični prijelazi prema Srbiji već odavno u funkciji, na desnoj strani granice, u duljini od 28 kilometara, od Lipovca prema selima Cvelferije, od autoceste A3 do rijeke Save, nema ni jedan.
Ponovno uspostavljanje prometne komunikacije oživilo bi to područje i otvorilo mu nove mogućnosti. Stanovnici Jamene do Hrvatske bi imali samo četiri kilometra, a danas preko najbližeg graničnog prijelaza, Batrovci, moraju prevaliti čak 80 kilometara. Stanovnicima županjske Posavine otvorila bi se vrata prema Jameni, Moroviću, Šidu i omogućila komunikacija s tim dijelom Vojvodine i obrnuto, a stanovnicima Srbije znatno skratio put do Brčkog. Načelnik Drenovaca Josip Nasurović u srijedu nam je kazao da je srbijanska strana upoznata s procedurom i da ona mora podnijeti službeni zahtjev. "Mi smo i dalje zainteresirani i spremni za suradnju te ćemo odraditi sve što je potrebno", kaže.
Strah od gužvi
I dok većina Račinovčana pozdravlja takvu inicijativu i negoduje što prijelaz nije već otvoren, dosta je i onih koji strahuju od prometnih gužvi i poručuju da ne žele biti "novi Tovarnik". "Ipak želimo sačuvati svoj mir od danonoćnog prometovanja vozila pred kućama. Otvaranjem prijelaza samo bi se rasteretilo Bajakovo i sav bi se taj promet usmjerio prema nama, a to nam stvarno ne treba, i tu ne vidimo baš nikakvu korist", kazao nam je mještanin. Razgovarali smo i sa stanovnicima Strošinaca. Dosta ih je, kažu, imalo zemlju na srbijanskoj strani, a prisjetili su se i kako su nekada po putnike u to selo svraćali autobusi Laste i Šid-Expresa. Iz centra Strošinaca cesta nas je odvela do betonskih piramida, tik uz koje, s druge strane, prolazi cesta Morović - Jamena. Opazivši nas, vozač automobila koji je naišao odmah se zaustavio. "Jeste li se izgubili? Na samoj ste granici. Termovizijske kamere su vas odmah snimile i nije vam pametno zadržavati se tu", upozorio nas je i krenuo dalje.
Na upit Glasa Slavonije iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova navode da je prema Sporazumu o određivanju graničnih prijelaza između RH i Srbije (tada SRJ) iz 1997. na lokaciji Strošinci (odmah do Račinovaca) – Jamena bio određen i otvoren stalni granični prijelaz za pogranični promet, preko kojeg su stanovnici pograničnih područja prelazili granicu.
No 2013., s ulaskom RH u EU, prestala je primjena pograničnog režima jer Sporazum nije bio usklađen sa zakonodavstvom EU-a.
