Anamarija i Anto Mandura spremljeni na lanjski Veliki četvrtak
Kako se nekada odijevalo za Uskrs: Bračni par iz Kruševice sprema se kao prije stotinu godina
Anamarija Mandura obući će stoljetnu sastavljanu rubinu iz Kruševice
KRUŠEVICA
S Velikim četvrtkom počelo je Vazmeno trodnevlje, koje vjernike uvodi u sam Uskrs. Stara Slavonija odlaske na svete mise u tom vremenu označila je i tradicijskim zadanim odijevanjem, a o čemu danas znalački govori i prakticira ga samo uži krug vjernika.
Među njima su, vjerno slijedeći vjeru, tradiciju i tradicijsko odijevanje, i supružnici Mandura - Anamarija i Anto, iz Kruševice pokraj Slavonskog Broda. Glas Slavonije prvi je pisao o tom paru koji svake nedjelje na svetu misu, kao i na blagdane tijekom tjedna te na kirvaje, neizostavno ide u narodnim nošnjama.
Iskazuje se žalost
Automehaničar Anto tka i rekonstruira nošnje, a ima brojne u svojoj zbirci, dok Anamarija, koja radi u računovodstvu, sama sebi šije, radi zlatovez i druge tehnike. Udajom je ta mlada žena, rodom iz Vojvodine, a koju je životni put odveo u Zagreb pa potom u Kruševicu, prihvatila sve odjevne i druge običaje kraja u blizini Slavonskog Broda, pa je i rođene Kruševčanke znaju pohvaliti kako je dobro usvojila znanje o tome. Stoga i ne čudi što joj za nedjeljnu misu, koja počinje u 10 sati, nije problem i po dva i pol sta prije spremati se, tradicijski počešljati i pokriti glavu u skladu s "propisima" za mladu snašu.
Kako tada tako i sada, par se sprema, poklanjajući pozornost svakom detalju, i u ovo uskrsno vrijeme, vraćajući se tradicijskom odijevanju za Veliki četvrtak, Veliki petak i Veliku subotu te na sam Uskrs, Uskrsni ponedjeljak i vrijeme nakon toga.
- Na Veliki četvrtak u crkvu se išlo malo skromnije spremljeno, no opet ne sasvim prosto. Ide se u pregači i bluzi, malo svjetlije, veselije boje. Suknja je štofana ili neka druga. Na glavu se zamata lajnena krpica, a na noge idu guličane čarape i opanci. Nošnja je to snaše na Veliki četvrtak, dok muškarac ide u rubini s manjim radom, rajtoznama i opancima. Ako je hladno, kao što je sada, navuče i kamizol sometni i štrikano čurakle – kaže spremno Anto o ruhu na prvi dan Vazmenog trodnevlja.
Na Veliki petak ide se u pokajnom ruhu, iskazuje se žalost i poštovanje, čast Spasitelju u grobu i na križu.
- Snaša se obično sprema u malo tamnije stvari i tamnija delinka ide na glavu, a muškarac oblači isto kao i na Veliki četvrtak – kaže ovaj poštovatelj tradicijskog ruha i običaja Šokadije, kruševačkog kraja.
Ove godine Anamarija će na Veliki petak obući sastavljanu rubinu i oplećak, a koja je baš iz mjesta Kruševica i stara je zasigurno više od 100 godina. Imat će i staru goletnu pregaču. Oko vrata će ova mlada snaša imati raspljetanu krpicu, a na glavi bijelo borano prikrivalo. Na nogama su štrikane čarape zelene ili smeđe, a obut će opanke.
- Tako spremljena, upriličit će stari način spremanja na Veliki petak, koji se izgubio već nakon Prvog svjetskog rata – ističe njezin suprug.
Anamarija će na Veliki petak imati i mrki ponjavac na koji će kleknuti tijekom obreda Velikog petka.
-Na Veliku subotu supruga će ići u malo boljoj bluzi i pregači, suknji, a zamotat će na glavu svjetliju delinku, opet da se i po nošnji vidi i osjeti to samo iščekivanje Uskrsa – kaže Anto,
Za Uskrs najsvečanije
A na sam Uskrs ide se u najsvečanijem, gotovo svaki put u novom, jer se i tako, nošnjom, simbolizira Kristovo uskrsnuće.
Anamarija će na samu misu Uskrsa ići u velikom šlinganom oplećku, šlinganoj rubini u sedam prutova, svilenoj pregači. Oko vrata je svilena krpica, a na glavi šamija vezena zlatom. Na nogama će imati svilene čarape, tanke, i obući će lakovane sandale. Na Uskrsni ponedjeljak će na svetu misu u kruševačkoj župnoj crkvi u šamiji na glavi, svilenoj bluzi i svilenoj suknji sa garnirom.
-Ja ću na Uskrs obući šlingane gaće i rubinu, kamizol sa zlatom i na noge opanke ringlaše – kaže Anto.
Od Uskrsa kreće svečano spremanje, veselije i radosnije.
