BELI MANASTIR

Vremenski uvjeti zasad uglavnom idu na ruku ratarima i ovogodišnja proljetna sjetva trebala bi se odvijati u relativno stabilnim okolnostima s obzirom na to da sjemena i gnojiva ima dovoljno.

Sjetva još uvijek nije počela, kao ni redovita proljetna tretiranja usjeva, jer je došlo do meteoroloških promjena - temperature su se spustile, a ‘’nebo otvorilo’’. U nepunih tjedan dana u Baranji je palo 50-ak litara kiše po četvornom metru, dok su neki dijelovi Slavonije dobili i po 90-ak litara.

Dizel na kapaljku

Da je kiša bila dobrodošla, ali i da je vrijeme da prestane kako bi krenuli u tretiranje i proljetnu sjetvu slažu se svi slavonsko-baranjski ratari, čija je mehanizacija silom prilika u stanju mirovanja.

- Stanje usjeva je zasad obećavajuće. U dobroj su kondiciji i lijepo izgledaju, pogotovo nakon zadnje kiše. No, s nestrpljenjem čekamo prestanak oborina kako bismo krenuli sa zaštitom i sjetvom. Tretiranje će biti izuzetno važno jer bi nakon zatopljenja mogle eskalirati razne bolesti - kaže baranjski poljoprivrednik Petar Pranjić, predsjednik Odbora za ratarstvo Hrvatske poljoprivredne komore, ističući kako kiše koje su padale nisu ništa neobično za ovo godine, već svojevrsni povratak u normalu. No, nastavlja, proljetna sjetva, koja bi trebala početi idućeg tjedna ako dopuste vremenski uvjeti, odvijat će se u nikad težoj situaciji. Misli pritom na probleme s gnojivom i gorivom.

- Gorivo je postalo veliki problem. Stvaraju se veliki redovi zbog ograničenja količine. U Baranji se plavi dizel može nabaviti na tri mjesta, međusobno udaljena 20-ak kilometara. Dopuštenu količinu goriva jedno prosječno gospodarstvo potroši do ručka - slikovito objašnjava Pranjić, pitajući se zašto ima dovoljno ‘’običnog’’ dizela, a onaj plavi dijeli se na kapaljku iako ga treba znatno više i koriste ga dionici strateškog državnog interesa - ratari. Tvrdi kako, kada je već gorivo poskupjelo, njegova nabava ne bi trebala biti ograničena.

Nepognojena zemlja

Nastavljajući priču o početku proljetne sjetve, naglašava kako neće biti rijetkost da sjeme završi u nepognojenoj zemlji, jer poljoprivrednici koji si nisu mogli priuštiti raniju nabavu gnojiva to sada čine nešto teže zbog poremećaja na tržištu.

Karanački poljoprivrednik Šandor Sabo naglašava kako će, čim se zemlja prosuši, idućeg tjedna krenuti u zaštitu pesticidima i herbicidima te sjetvu. Goriva, barem zasad, ima u dovoljnim količinama.

- Svake godine potpisujemo ugovor s INA-om na ugovorenu količinu. Nakon narudžbe gorivo stigne za par dana, ali smo na zadnju turu čekali nešto duže. Stigla je odmah nakon poskupljenja - kaže Sabo, dodajući kako jesenski usjevi na njegovim obradivim površinama dobro izgledaju.

U strukturi sjetve očekuje se rast površina pod suncokretom i šećernom repom i ako se nastave pozitivni trendovi, hrvatska poljoprivreda mogla bi ostvariti stabilne prinose i zadržati visoku razinu samodostatnosti u najvažnijim ratarskim kulturama, rezime je nedavnog okupljanja predstavnika institucija, industrije i znanstvene zajednice u HGK-u Županijskoj komori Osijek u povodu proljetne sjetve 2026.