Proširenje deponija u Belom Manastiru nužno unatoč skorom zatvaranju i prelasku na Orlovnjak
IVICA GETTO
27.3.2026., 6:53
MALO MJESTA ZA OTPAD

Proširenje deponija u Belom Manastiru nužno unatoč skorom zatvaranju i prelasku na Orlovnjak

Ishođena je građevinska dozvola za izgradnju dviju novih kaseta ukupnog kapaciteta 50 tisuća prostornih metara

Bez obzira na to što će belomanastirsko odlagalište za približno pet godina biti zatvoreno, a komunalni otpad iz cijele Baranje (osim onoga iz Općine Bilje) biti odvožen na regionalno odlagalište u Orlovnjak, postoje itekako ozbiljni razlozi za poduzimanje aktivnosti oko njegovog proširenja.

Na 1,2 hektara

Tvrdi to direktor Baranjske čistoće, Damir Paulić.

- Već je uloženo mnogo truda kako bismo, u suradnji s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, ušli u sustav proširenja odlagališta. Grad Beli Manastir, vlasnik odlagališta, na vrijeme je prepoznao ovu problematiku te krenuo u investicijski postupak proširenja. Građevna dozvola je ishođena i provodi se postupak istraživanja tržišta izvođača radova. Bitno je istaknuti da ovakva investicija ide u suradnji s Fondom koji sufinancira izgradnju proširenja deponija - ističe Paulić, dodajući kako se nadaju i mogućnosti sufinanciranja budućih investicija poput sortirnice i kompostane. Zadovoljan je činjenicom da je ishođena građevna dozvola za proširenje postojećeg deponija te što je određena izgradnja dviju novih kaseta, C i D, ukupnog kapaciteta 50.000 prostornih metara zapadno od postojećeg deponija, prema željezničkoj pruzi, što je proširenje od 1,2 hektara.

- Navedenim kapacitetom projektirana je dostatnost deponiranja u sljedećih pet godina - tvrdi Paulić.

Proširenje deponija u Belom Manastiru nužno unatoč skorom zatvaranju i prelasku na Orlovnjak
IVICA GETTO

Odlagalište u Belom Manastiru u pogonu je od 1960. godine, i to tako da se tada postojeći iskop za rad bivše ciglane Beli Manastir počeo koristiti za odlaganje otpada jer se radilo o prirodnoj pogodnosti - geološkoj podlozi od prirodne gline koja je vodonepropusni sloj. Na lokaciji od približno 2,5 hektara ozbiljniji zahvati modernizacije i usklađenja s ekološkim standardima provode se tek od 2002. godine. Do 2017. godine tamo je dovoženo približno 10.000 tona otpada godišnje.

- Intenzivnijim poduzimanjem mjera razvrstavanja otpada na kućnom pragu te sprječavanja njegova nastanka, ostvareni su ciljevi prepolovljenja godišnjih količina otpada, tako da se danas odlaže 4191 tona miješanog i oko 1000 tona ostalog otpada, što znači da naši korisnici stvaraju 164 kg otpada po osobi, dok je državni prosjek 474 kg po stanovniku - naglašava Paulić. Ipak, upozorava, količina otpada vrlo će brzo dostići limit od ukupno 152.000 prostornih metara, za koliko su projektirane obje kasete namijenjene odlaganju. Izgradnjom dviju novih kaseta vijek odlagališta bit će produžen za pet godina.

I otpad drugih

- Netko bi rekao kako je novih 50.000 m3 dovoljan kapacitet za 10 godina ako godišnje na odlagalište stiže 5000 tona otpada. No, računica je drukčija. Budući da je proširenje u nadležnosti Fonda, koji ga sufinancira, posljedica je uvjet primanja otpada i s drugih područja, a ne samo s područja Baranje, tako da je novi kapacitet ipak samo za pet godina. Procjenjujemo kako je ovo razdoblje sasvim dovoljno da se razviju modeli znatnog smanjivanja stvaranih količina otpada i da se prilagodimo za budući rad Pretovarne stanice kapaciteta 3000 tona godišnje, što nas dovodi do zaključka da je optimalno rješenje upravo paralelna izgradnja CGO Orlovnjak i proširenje našeg odlagališta u Belom Manastiru, dakako, uz ozbiljno provođenje smanjivanja količina otpada na 2000 tona godišnje - podvlači Paulić. 

Niža cijena za one s manje odvoza

Zbog daljnjeg smanjivanja količine komunalnog otpada Baranjska čistoća nudi novi model motiviranja korisnika u gospodarenju otpadom - stimulaciju korisnika s manjim brojem odvoza. ‘’Korisnicima se nudi poticajni model smanjivanja otpada kroz znatno nižu cijenu te kućnim kompostiranjem, dok bi osobe koje bi gomilale otpad imale višu cijenu’’, kaže Paulić, dodajući kako su novim propisima određene naknade za deponiranje otpada na odlagalištima koje su visoke i kreću se od 35 do 50 eura za tonu, što je na godišnjoj razini 300.000 eura, a moraju je platiti korisnici koji proizvode otpad. Naglašava kako je stoga jedini lijek za racionalizaciju - smanjivanje otpada.