Baranjski med
Vrhunski baranjski med još teško pronalazi kupce
Pčelarska udruga Baranje po članstvu je među top 5 hrvatskih udruga
Naš glavni cilj mora postati prodaja, a ne proizvodnja. Potrošače moramo dovesti do našeg kućnog praga, odnosno mjesta gdje prodajemo naše proizvode i udaljiti ih od pultova i tezgi trgovačkih lanaca. Moja je poruka pčelarima - izložite svoje proizvode i oblikujte svoj oku ugodan medeni kutak u prostoriji kamo vam dolaze kupci. Naš moto mora postati ''kupujmo domaći - baranjski med'' ističe Stipan Kovačić, predsjednik Pčelarske udruge Baranje, u povodu 4. Dana baranjskog meda.
Ističe kako se pčelari još uvijek nisu dovoljno uključili u lokalnu zajednicu, naglašavajući kako ih više od prinosa zabrinjava tržište, što je već pomalo stara priča.
Komu prodati?
- Pčelari na istoku Hrvatske nemaju komu prodati med, pa ga čak imaju i viška. Ponavljam kako se godinama uvozi jeftin med, što remeti stanje na tržištu. Cijenu nam ruše nakupci i otkupljivači, a za cijenu koju oni nude ne isplati se pčelariti - žali se. Upitan čine li što po tom pitanju, kaže kako pčelare pokušavaju educirati da se više posvete marketingu, web shopovima i sličnom načinu prodaje, drugim riječima, da se maknu od prodaje isključivo s kućnog praga. Jedan od načina ''otvaranja prema tržištu'' je i organiziranje Dana baranjskog meda, manifestacije čiji je cilj promidžba meda, pčela i pčelara, odnosno njihovo približavanje potencijalnim kupcima te isticanje važnosti i kvalitete domaćeg meda. Inače, Baranja je idealna destinacija za pčelare i medare, a dokaz tomu veliki je broj članova, što baranjsku pčelarsku udrugu svrstava u top 5 hrvatskih udruga po brojnosti.
- U ovom trenutku u Baranji je evidentirao 128 pčelara sa 7112 prijavljenih pčelinjih zajednica, što je prosječno 55 po pčelaru. Taj broj je dosegao maksimum prije dvije godine i sada stagnira. Pčelari su prijavili od 3 do 700 pčelinjih zajednica. Njih 54 prijavilo je više od 50, a njih 17 više od 100 pčelinjih zajednica - kaže Kovačić, naglašavajući kako baranjski pčelari godišnje proizvedu, sukladno s brojem prijavljenih košnica, najmanje 150 tona meda, u prosjeku između 15 i 20 kilograma po košnici.
Sedam vrsta meda
Većina pčelara (i brojni gosti) odazvala se 4. Danu baranjskog meda u okviru kojega je održano i 19. ocjenjivanje meda PU Baranje. Na ocjenjivanje je pristigao 71 uzorak od sedam vrsta meda - bagrem, lipa, medljikovac, kesten, suncokret, uljana repica i cvjetni med. Nijedan nije bio diskvalificiran s obzirom na veću količinu vode, što znači da su pčelari ovladali tehnologijom na pčelinjaku. Također, medovi su čišći, bez nekih primjesa u smislu ostataka voska i pčela. Šampion ovogodišnjeg ocjenjivanja je Zoran Andrić, Baranjac s osječkom adresom, sa svojim cvjetnim medom, drugo mjesto pripalo je pčelarstvu Jurić iz Šumarine za medljikovac, a treće mjesto s cvjetnim medom osvojio je Vlatko Pletikapić iz Belog Manastira.
