U Vinkovcima održana središnja proslava Međunarodnog dana šuma Hrvatskih šuma
Hrvatske šume danas obilježavaju Međunarodni dan šuma nizom aktivnosti diljem Hrvatske.
Naime, uz podršku Ujedinjenih naroda još se od 1971. godine na prvi dan proljeća, 21. ožujka, obilježava Međunarodni dan šuma s ciljem povećanja svijesti javnosti o nužnosti očuvanja šuma i šumskih ekosustava. Ove je godine Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO) odabrala središnju temu „Šume i ekonomija“ naglašavajući kako šume nisu samo ekološki resurs nego i prirodni kapital te temelj održivih, uključivih i otpornih gospodarstava. Hrvatske šume obilježavaju Međunarodni dan šuma nizom edukativnih i ekoloških
aktivnosti diljem Hrvatske, s ciljem podizanja svijesti o važnosti šuma i njihovoj zaštiti.
Na tragu međunarodne teme šumari žele prenijeti poruke i podsjetiti javnost kako šume pružaju niz usluga koje uz ekološku imaju i značajnu ekonomsku vrijednost.
-Šume su neprocjenjiv prirodni resurs Hrvatske, one nisu samo temelj naše bioraznolikosti i očuvanja okoliša, već i važan gospodarski element koji generira radna mjesta i doprinosi razvoju lokalnih zajednica.
Ovogodišnja tema Međunarodnog dana šuma, ‘Šume i ekonomija’, dodatno naglašava koliko su održivo gospodarenje šumama i odgovorno upravljanje prirodnim resursima ključni za dugoročnu stabilnost i prosperitet društva. Hrvatske šume d.o.o. svakodnevno rade na očuvanju, obnovi i unapređenju naših šumskih ekosustava. Poseban fokus ove godine stavljamo na obnovu šuma na području Spačvanskog bazena, koje su pretrpjele velike štete uslijed nevremena 2023. godine, no naš cilj nije samo obnoviti šume, već ih učiniti otpornijima na klimatske promjene i buduće izazove. Kroz aktivnosti koje provodimo s lokalnim zajednicama, stručnjacima i institucijama, želimo dodatno osvijestiti javnost o važnosti šuma te potaknuti aktivno sudjelovanje građana, osobito djece i mladih, u njihovoj zaštiti. Šume su naše zajedničko nasljeđe i odgovornost, stoga čuvajmo ih za generacije koje dolaze – kaže predsjednik Uprave Hrvatskih šuma d.o.o. Joško Radanović povodom Međunarodnog dana šuma.
Kao jedna od najšumovitijih članica Europske unije, Hrvatska u kontekstu bioekonomije temeljene na prirodnim resursima ima i izazove i prilike.
Centralno obilježavanje Međunarodnog dana šuma ove je godine održano danas na području Uprave šuma Podružnice Vinkovci. Na manifestaciji su nazočili brojni uzvanici iz Ministarstava poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Hrvatskog šumarskog instituta, Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije, Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije, Hrvatskog šumarskog društva, Javnih ustanova za zaštićene prirodne vrijednosti županija, predstavnika grada Vinkovaca, Otoka i mnogih drugih partnerskih institucija.
Uzvanici su uz predsjednika Uprave Hrvatskih šuma, Joška Radanovića i voditelja Uprave šuma podružnice Vinkovci, Krasnodara Sabljića sudjelovali na pošumljavanju stradalih sastojina na području šumarije Otok te su se u rasadniku Zalužje upoznali s tehnologijom proizvodnje sadnica hrasta lužnjaka.
Voditelj Uprave šuma Podružnice Vinkovci Krasnodar Sabljić, istaknuo je simboliku samog mjesta održavanja.
-Nismo slučajno ovdje u Otoku. Nalazimo se na površini koja je prije tri godine bila uništena. Šuma stara 110 godina bila je sravnjena sa zemljom, a šteta je bila stopostotna. Danas, nakon primarne sanacije, započinjemo sekundarnu, sadnju novih sadnica i obnovu života – rekao je Krasnodar Sabljić.
Aktualnosti o obnovi šuma i njihovom značenju za lokalnu zajednicu predstavljene su na stručno-znanstvenoj konferenciji kroz dvije panel rasprave u Županijskoj vijećnici u Vinkovcima. Istovremeno se u središnjem gradskom parku ispred zgrade UŠP Vinkovci i spomenika banu Šokčeviću, na trgu koji nosi njegovo ime, odvija tradicionalna radionica crtanja za djecu uz vodstvo slikara i šumara.
- Nizom događanja želimo podsjetiti kako je više od 49 posto kopnene površine Hrvatske obraslo šumama i šumskim zemljištem, od čega je 95 posto prirodnih. Prirodnost šuma ogleda se u dominaciji autohtone flore i faune, brojnosti endemičnih vrsta, u očuvanim šumskim tlima, tradiciji prirodnog gospodarenja šumama i strukturi sastojina. Gotovo polovica od 4 500 vrsta višeg bilja na popisu flore Hrvatske raste u opsegu šumske vegetacije. Treba istaknuti i kako su očuvane i prirodne šume temelj za proglašenje niza zaštićenih krajobraza, posebnih rezervata, nacionalnih parkova i parkova prirode. Njihove temeljne vrijednosti opstaju upravo zahvaljujući stručnom gospodarenju šumama – kažu u Hrvatskim šumama i dodaju kako žele osvijestiti javnost, od najmlađih do najstarijih uzrasta, kako su šume obnovljiv prirodni resurs i nacionalno blago. One su izvor pitke vode, čistog zraka, bioraznolikosti, stabilne klime, lijepoga krajobraza i drvne mase. Osiguravaju različite plodove i sirovine te turističke, rekreativne i zdravstvene usluge, koje se sve mogu koristiti na održiv način za dobrobit zajednice. Takve benefite mogu osigurati samo zdrave i ekološki stabilne šume. Od nizinskih šuma hrasta lužnjaka na istoku Hrvatske, preko prebornih šuma bukve i jele u Gorskom kotaru i Lici, Motovunske šume u dolini rijeke Mirne, pa do borovih šuma na Otocima, svaka šumska sastojina ima pozornost šumara i njome se upravlja stručno i na društveno odgovoran način.
-Građani, poručuju iz Hrvatskih šuma, mogu biti sigurni da se šumama gospodari promišljeno, stručno i planirano. Šumari već 260 godina primjenjuju princip potrajnosti, odnosno održivosti, što znači da se iz šume uzima znatno manje drvne mase nego što priraste - ističe Uprava društva Hrvatskih šuma d.o.o.
