Marija je boravila i na američkom Sveučilištu Emory kao dobitnica Fulbrightove stipendije
Marija Purgar Filjak: Mlada znanstvenica iz Đurđenovca karijeru nastavlja u Kanadi
Nakon doktorata na PMF-u krenula je u istraživanja u ekologiji i evolucijskoj biologiji na Sveučilištu u Alberti
Đurđenovčanka Marija Purgar Filjak (29) u rujnu prošle godine doktorirala je na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, Geološki odsjek, na doktorskom studiju oceanologije, s najvećom pohvalom - summa cum laude. Kao asistentica doktorandica radila je u laboratoriju za informatiku i modeliranje okoliša na Institutu "Ruđer Bošković", a svoje je istraživačke radove prezentirala na međunarodnim konferencijama u Velikoj Britaniji, Španjolskoj i Nizozemskoj.
Nakon doktorata ova uspješna znanstvenica stečeno znanje nastavila je usavršavati u Kanadi. U veljači je, naime, započela poslijedoktorsko istraživanje u trajanju od dvije godine na Sveučilištu u Alberti, na Biološkom odsjeku, uz mentorstvo dr. sc. Malgorzate (Losie) Lagisz, izv. prof.
- Odluka o odlasku u Kanadu došla je kao nastavak mog znanstvenog razvoja. Naime, ovo je put s kojim se susreću mladi znanstvenici diljem svijeta jer je za napredak u području jako važno usavršavanje izvan domovine i širenje međunarodne mreže suradnika. Posljednje dvije godine više sam usmjerena metaistraživanjima, otvorenoj znanosti i pitanjima kvalitete, transparentnosti i pouzdanosti znanstvenih istraživanja u ekologiji i evolucijskoj biologiji. Ponekad se zamišljam kao "kontrolor kvalitete" u industrijskoj proizvodnji, samo što u svojim istraživanjima gledam dostupnost i kvalitetu informacija u znanstvenim radovima te ih koristim za nove spoznaje. Upravo u tom području djeluje istraživačka skupina kojoj se pridružujem i s kojom dijelim istraživačke interese. U sklopu tog rada surađivat ću i s kolegama iz Inicijative za otvorenu znanost u ekologiji i evolucijskoj biologiji pod vodstvom prof. dr. sc. Shinichija Nakagawe. Fokus mog istraživanja bit će analiza velikog broja znanstvenih radova kako bismo vidjeli na koji način istraživačke prakse, razina transparentnosti, dijeljenje podataka i metodološki standardi utječu na pouzdanost rezultata u ekološkim i ekotoksikološkim istraživanjima. Cilj je razviti otvorene alate i smjernice koje mogu unaprijediti kvalitetu te povećati iskoristivost informacija u istraživanjima - objasnila je jedna od najmlađih hrvatskih doktorica znanosti, s kojom smo razgovarali uoči njezina odlaska u Kanadu.
Dodala je kako su pripreme trajale gotovo dva mjeseca. Osim znanstvenog dijela, koji uključuje projektni prijedlog, intervju i administraciju, bilo je potrebno riješiti i niz logističkih stvari poput radne dozvole, preseljenja i organizacije života u novoj zemlji.
- Iako je proces bio zahtjevan i ponekad stresan, sve je bilo lakše zahvaljujući podršci mentorice i kolega na Sveučilištu, kao i podršci obitelji. Kad znaš da ideš raditi ono što voliš i u okruženje koje te profesionalno veseli, sav trud se itekako isplati - rekla je promišljena, vedra i simpatična Marija.
Priznaje da je odlazak u Kanadu velik iskorak, na koji gleda kao priliku za rast, učenje i profesionalno usavršavanje.
- Vjerujem da će Kanada, a posebno rad na Sveučilištu u Alberti, ispuniti moja očekivanja jer dolazim u snažnu i međunarodnu istraživačku sredinu. Naime, Sveučilište se nalazi u top 150 sveučilišta na svijetu prema tzv. Šangajskoj rang-listi i u top 5 sveučilišta u Kanadi. Očekujem intenzivan rad, kao i puno novih znanja i suradnji, ali i prostor za razvijanje vlastitih ideja. Ne doživljavam to kao pritisak, nego kao povjerenje i priliku koju želim maksimalno iskoristiti. Posebno me veseli mogućnost mentoriranja studenata. Uvijek se rado prisjetim svojih učitelja, nastavnika i profesora koji su svojim znanjem, pristupom i predanošću u mene usadili vrijednosti koje bih i sama željela prenositi dalje i dijeliti s budućim generacijama - kaže Marija, s kojom u Kanadu putuje i suprug Filip. Naglasila je kako joj je suprug nesebična i stalna podrška u karijeri, a da će joj u Kanadi najviše nedostajati majka Dragica i nećak Roko.
Prije obrane doktorata devet mjeseci provela je u SAD-u kao dobitnica prestižne Fulbrightove stipendije. Na uglednom Sveučilištu Emory u Atlanti proučavala je transparentnost i kvalitetu ekoloških istraživanja. Istraživački rad i boravak bio je, kaže, uspješan, dinamičan i intenzivan.
- Bilo je to jedno od najvrjednijih iskustava u mom dosadašnjem znanstvenom razvoju. Posebno me je fascinirala otvorenost ljudi i snažna kultura mentorstva i suradnje. Imala sam priliku doživjeti kako znanost funkcionira u drukčijem društvenom i kulturnom kontekstu. Akademsko okruženje je kompetitivno, ali istovremeno pruža veliku podršku, što dodatno daje snažan poticaj za profesionalni rast. Boravak u Americi rezultirao je jednim objavljenim znanstvenim radom uz mentorstvo dr. sc. Joshue D. Wallacha, izv. prof., a drugi će rukopis uskoro biti upućen u postupak recenzije - ističe Marija.
Osim znanstvenog rada boravak u SAD-u bila je prilika i za osobni razvoj kroz brojna putovanja, usavršavanje engleskog jezika i nova prijateljstva.
- Stekla sam puno prijatelja, od kojih su nas neki i posjetili u samom srcu Slavonije. Nakon gotovo tri tjedna u kojima smo posjetili sve dijelove Hrvatske, kažu da im je baš boravak u našem kraju ostao u najljepšem sjećanju zbog topline koju su ovdje osjetili - priča Marija.
Tijekom stručnog usavršavanja u SAD-u postala je hrvatska predstavnica za organizaciju Seacology iz Kalifornije te posredovala istraživačkom projektu na otoku Lošinju, kojemu je cilj očuvanje i zaštita livada posidonije (Posidonia oceanica), jedne od najvažnijih i najugroženijih morskih cvjetnica u Sredozemlju.
- Livade posidonije imaju ključnu ulogu u očuvanju bioraznolikosti, stabilnosti morskog dna i plaža te proizvodnji kisika, zbog čega je često nazivaju i "plućima mora". Projekt vodi Institut Plavi svijet, a uključuje izradu edukativnih materijala i postavljanje informativnih ploča na plažama i u marinama te suradnju sa školama i lokalnom zajednicom kroz aktivnosti poput Dana posidonije, akcije čišćenja plaža te projekata građanske znanosti - obrazložila je darovita znanstvenica.
S užitkom je radila i na IRB-u, gdje je proučavala brojnost bakterija iz roda Vibrio, koje u većim koncentracijama mogu prouzročiti oboljenja ribe i školjkaša u marikulturi te predstavljati potencijalni rizik i za ljudsko zdravlje. Imala je fantastičan tim mentora i kolega.
- Iskustvo rada na Institutu za mene je bilo iznimno pozitivno. Riječ je o interdisciplinarnoj sredini u kojoj se potiču znanstvena znatiželja, suradnja i razmjena ideja. Posebno bih istaknula podršku svojih mentora, dr. sc. Tina Klanjščeka i dr. sc. Antice Čuline, koji su svojim mentorstvom, povjerenjem i poticanjem samostalnosti imali važnu ulogu u mom profesionalnom razvoju i usmjeravanju daljnje znanstvene karijere. I naravno, podršku svih kolega iz laboratorija za informatiku i modeliranje okoliša te ostalih suradnika - ističe Marija, iza koje je 13 znanstvenih radova. Predsjednica je Društva za otvorenu, pouzdanu i transparentnu ekologiju i evolucijsku biologiju koje ima više od 500 članova iz cijeloga svijeta, a članica je i Upravnog odbora Hrvatske mreže za odgovornu i ponovljivu znanost.
