repa na pisti HIŠ-a
Nezabilježen pad cijene šećera - 40 mjeseci u nizu, od Europske komisije čekaju se mjere pomoći
Njemačka je studija pokazala da jedno radno mjesto u šećerani nosi 14,3 radnih mjesta uz i niz sektor, što pokazuje da industrija šećera ima itekako važno mjesto u kružnom gospodarstvu i treba učiniti sve da se sačuva
Europa danas ima najniže cijene šećera koje padaju već 40 mjeseci uzastopno, što je nezabilježeno. Sektor je suočen s poremećajem, a dodatni pritisak, kao i u vrijeme ukidanja kvota, čini globalni višak šećera. Zabrinuti su i u Hrvatskoj industriji šećera (HIŠ), a kao eklatantan primjer drastičnog pada cijena predsjednik Željko Zadro naveo je podatak da je kilogram šećera danas jeftiniji od kilograma brašna, što se još nikada nije dogodilo.
Savjetnik predsjednika Uprave HIŠ-a Miroslav Božić ističe da ih ohrabruje što je prije desetak dana povjerenik Europske komisije za poljoprivredu i hranu Christophe Hansen primio predstavnike šećerne industrije u Bruxellesu i pokrenuo inicijativu da se na razini EU-a, znači na razini Europske komisije uvedu neke mjere pomoći sektoru. Napominje da je rijetkost da se na takav način i nakon sjednice vijeća iznese da je europska industrija šećera u problemu.
"EUROPA SI SAMA PUCA U NOGU"
"Dakle, govorimo o europskoj industriji šećera, govorimo o tvornicama ili kompanijama poput Südzuckera koji proizvodi 5 milijuna tona, pa očito je da se ne mogu nositi s jedne strane s padom cijena šećera, a s druge - možda s onim što nas najviše boli - što Europa sama sebi puca u nogu s uvođenjem zahtjeva prema ovoj industriji u smislu zelene agende koje se tiču tehnologije proizvodnje, visoke potrošnje toplinske energije koja se ne može zamijeniti ničim drugim", navodi Božić i dodaje da to njihova konkurencija nema - ni u Brazilu, ni u Tajlandu, ni u Indiji, ni u Sjedinjenim Američkim Državama gdje je, usput rečeno, cijena gotovo dva puta veća. Upozorio je da Europa danas ima najniže cijene šećera, što je nezabilježen pad 40 mjeseci u nizu, i očito je da se tu nešto mora napraviti i sve su oči uperene u Europsku komisiju.
"Mi čekamo i naravno da kao mala šećerana, ali izrazito važna na nacionalnoj, ali i na lokalnoj razini, ovdje u Županji, činimo sve da ju sačuvamo i vjerujem da ćemo nastaviti s partnerskom suradnjom s našim proizvođačima. Oni su ostali s nama, smanjili su površine, ali vjerujemo da ćemo i dogodine i u idućim godinama i uz dodatna ulaganja u povećanje povećanje energetske učinkovitosti zapravo biti u stanju sačuvati ovu šećeranu u ovom dijelu Europe", poručuje Božić.
NAKON ZATVARANJA – VIŠE NEMA OTVARANJA
"Ono što nas povijest uči u zadnjih 20 godina, kada je zatvoreno više od 50 posto europskih šećerana, je to da nigdje gdje se europska šećerana zatvorila, nije bilo ponovnog otvaranja i zato je izuzetno važno da se to ne dogodi jer sve ono poslije – svršena je priča. Zato se ulažu golemi napori u spas posljednje šećerane u Hrvatskoj. Njemačka studija iz 2019. je pokazala da jedno radno mjesto u šećerani nosi 14,3 radnih mjesta uz i niz sektor - od proizvođača sredstava za zaštitu bilja do prijevoza proizvođača sirovine, i nigdje takav multiplikator nije toliko velik", ističe. Usporedbe radi, navodi da auto-industrija i IT industrija nose samo 4,3 radna mjesta na jedno radno mjesto, što je potvrda da industrija šećera ima itekako važno mjesto u takozvanom kružnom gospodarstvu. "Ono što nas zapravo posebno brine je to što šećerna repa vezuje do sebe najviše ugljika, više nego šume. A sve to što je na selu pozitivno odrađeno nije nagrađeno, nego šećerana plaća najveće penale za emisije plinova. I to je apsurdno do bola", upozorio je. Vjeruje da je konačno došao trenutak da se to uvidi i da se na razini sektora naprosto napravi primjerena raspodjela i nagrada za one koji vezuju ugljik, s druge strane za sve što čine da se postižu ciljevi koje Europa postavlja sama sebi, ali je, naglasio je, vrlo važno da to bude postupno, ne naglo.
NOVIM AGROTEHNIKAMA ZA BOLJU PROIZVODNJU
Na upit postoje li učinkovita biološka sredstva u borbi protiv štetnika u proizvodnji šećerne repe i je li Europa tako nešto ponudila, Božić napominje da se nigdje kao u Europi ne ulaže toliko u otkrivanje novih molekula, znači novih sredstava za zaštitu bilja, jer nije bilo lako nadoknaditi prestanak korištenja neonikotinoida. To je, ustvrdio je, bila jedna sasvim nova razina i tu se vidjelo da je nakon 20 godina rasta prinosa šećera po jedinici površine 2021. i 2022. godine, prvi puta došlo do pada, tri godine zaredom. Prošla je godina, dodaje, bila već osvježenje. "Vidimo da je na razini EU-a proizvedeno milijun i pol tona šećera više, relativno su male štete od štetnika i mi smo primijetili pozitivnu stvar kod nas. Naravno i ministarstvo nam je pomoglo s osiguranjem korištenja tih novih molekula i vjerujemo da će s jedne strane i znanost, ali i poljoprivredni proizvođači usvajati te nove agrotehnike i na taj način ćemo se dovesti u situaciju da imamo neko novo, rekao bih stanje koje nam omogućuje da imamo zdravu i dobru proizvodnju", zaključuje Miroslav Božić.
Podsjetimo, kako bi šećerana bila rentabilna, mora proizvoditi minimalno 100 tisuća tona šećera, a u posljednjoj ga je kampanji bilo 15 tisuća tona manje. "Bilo bi dobro kada bi se ta proizvodnja mogla postići sa 8.000 hektara. Mislim da Hrvatska ima potencijal i za to. Ali 10.000 hektara je naš target iliti cilj", kazao je predsjednik Uprave HIŠ-a Željko Zadro, uoči svečanosti tradicionalne dodjele Zatne repe najboljim i najuspješnijim proizvođačima slatkog korijena u prošloj godini, održane ovih dana u Županji.
