POPOVAC

Nema sumnje da je Baranja, globalno gledajući, jedno veliko arheološko nalazište.

Znalo se i prije da kraj između Dunava, Drave i Mađarske štošta skriva. Neki su lokaliteti i ranije istraživani, pa nije rijetkost baranjske artefakte pronaći u muzejima diljem Europe. No, zbog nedostatka novca, volje ili nečega trećega, brojni su artefakti stoljećima ostali skriveni ispod zemlje. Bilo je tomu tako do prije nešto više od desetak godina, otkad su istraživanja sve intenzivnija. Gotovo svake godine u javnosti odjeknu priče o bogatim i zanimljivim nalazima iz raznih povijesnih razdoblja, od kojih neki sežu i do 6000 godina prije Krista, što je respektabilno i na razini Hrvatske. Batina, Zmajevac, Beli Manastir, Kotlina, Jauhov salaš Kneževi Vinogradi… samo su neki od brojnih arheoloških lokaliteta, među kojima važno mjesto zauzima i okolica Popovca. I ono je iznimno bogato arheološkim nalazištima koja obuhvaćaju razdoblja od prapovijesti do srednjeg vijeka, a najznačajnija istraživanja fokusirana su na rimski vojni sustav i prapovijesna naselja. Ključna su nalazišta i lokaliteti Tuneli (rimski logor), Popova zemlja, Quadriburg, Sredno, Ciglana (Kneževo), Stari grad/Subocki grad…

IVICA GETTO/ARHIVA

- Na nepokretnome kulturnom dobru, zaštićenome arheološkom nalazištu kod Popovca - Pogan, Mala Lačka i Logor, Arheološki muzej Osijek započeo je 2021. provedbu sustavnih arheoloških iskapanja, koja traju i danas. Bilo je to prvo takvo istraživanje napravljeno na položaju Pogan, blizu Karašice, sedamnaestak kilometara zapadno od Dunava. Prethodno su na toj lokaciji djelatnici Muzeja zajedno s vanjskim suradnicima obavili terenski pregled te mjerenja georadarom i magnetometrom. Njima je tamo, u mjestu kojem su Rimljani u prvim stoljećima poslije Krista nadjenuli naziv Antijane (Antianae), identificirana utvrda koju su na tlu provincije Panonije Valerije (Rimljani) bili izgradili početkom 4. st. - govori voditelj istraživanja, dr. sc. Igor Vukmanić, viši kustos, nastavljajući kako je riječ o posebnom, razmjerno rijetkom tipu fortifikacije koji je objedinjavao vojnu, zaštitnu, civilnu ili skladišnu namjenu. Takve su fortifikacije, građene prema uputama i uz logističku podršku vojske, djelovale kao opskrbni centri potrepštinama za osoblje u raznovrsnim utvrđenim građevinama uz ovdašnje rimsko pogranično područje (limes).

- U središnjem dijelu Podunavlja dosad je otkriveno samo desetak sličnih utvrda - navodi Vukmanić. Nastavlja kako je iskapanje započelo na mjestu najmanje kule fortifikacije. Temeljnu je stopu bedema utvrde, široku oko dva metra, tvorilo djelomično klesano kamenje i opeke. Ostaci bedema iznad te stope široki su oko 1,7 metara i mjestimično su očuvani samo u krajnjem donjem dijelu. U raznim slojevima, na raznim dubinama južno uz kulu, u unutrašnjosti fortifikacije, dokumentirani su ostaci opekama popločanoga puta, dviju natkrivenih zidanih građevina, vatrištâ, slojevi zaravnavanja, podnice te jame raznih oblika, veličine i namjene. Zapadnim plaštom kule oštećena je bila rimska grobnica u kojoj su pronađene kosti novorođenčeta, a takvi su ostaci pronađeni i u sloju usporedno s bedemom u unutrašnjosti fortifikacije. Za iskapanja je otkriveno mnogo keramičkih nalaza, kao i onih metalnih,brončanih i željeznih, koštanih… Prikupljen je i veći broj uzoraka (životinjske kosti, kosti riba ili ptica, konjska lubanja i lopatica, ugljen, rog, žbuka).

IVICA GETTO/ARHIVA

- Između nekoliko stotina pojedinačno pronađenih predmeta vrijedi spomenuti otkriće olovne pločice koja se pripisuje kultu podunavskoga konjanika, a koje su na baranjskome tlu, i šire, rijedak nalaz u arheološki jasno definiranim stratigrafskim slojevima i uopće. Svi spomenuti nalazi potječu s kraja 3. i iz prve polovine 4. st. - kaže Vukmanić, dodajući još kako je riječ o sustavnom istraživanju dunavskog limesa koje financira Ministarstvo kulture i medija RH.

- Tajanstveni Popovac, koji i dalje ljubomorno skriva mnoge tajne, nastavit ćemo postupno otkrivati svakim novim djelićem bogate povijesti te baranjske zagonetke - podvlači.