Dobitnici Zlatne repe
Plan za ovu godinu je 8000 hektara pod šećernom repom u Republici Hrvatskoj
Najvažnije je, kaže Željko Zadro, sačuvati proizvodnju repe, izazovi su jako veliki, problem je vrlo niska cijena šećera na tržištu
Hrvatska industrija šećera (HIŠ) priredila je u Županji svečanu dodjelu priznanja "Zlatna repa" koja se tradicionalno dodjeljuje proizvođačima u različitim kategorijama, s obzirom na veličinu poljoprivrednih gospodarstava. Nakon iznimno teške kampanje prerade šećerne repe u 2024., lani su imali jednu normalnu i relativno dobru agronomsku godinu za proizvodnju i preradu slatkog korijena. Prosječni je prinos bio 57 tona po hektaru sa 16 posto sadržaja šećera, a proizvedeno ga je 85.000 tona. S obzirom na klimatske promjene, štetnike i sve što se događa, za ovu je proizvodnu godinu, ističu u HIŠ-u, teško bilo što prognozirati, no ipak se nadaju većoj proizvodnji šećera.
RASTU POTPORE
U tijeku je ugovaranje sjetve slatkog korijena i za sada je vidljiv porast od gotovo 200 hektara. "Otkupna cijena repe ostala je na nivou prošle godine - 40 eura za tonu, na bazi 16 posto digestije. Unatoč činjenici da je od 2023. godine cijena šećera pala skoro 50 posto, zadržali smo otkupnu cijenu jer želimo zadržati proizvodnju šećerne repe u Hrvatskoj, tako da je to s naše strane jedini mogući scenarij", zaključio je predsjednik Uprave HIŠ-a Željko Zadro. Nakon radnog sastanka s izaslanstvom Ministarstva poljoprivrede održanog uoči dodjele Zlatne repe, iznio je nekoliko bitnih stvari za proizvođače. Za proizvodno vezano plaćanje maksimum se diže na 643 eura po hektaru. Nacionalni program s 1,3 milijuna raste na dva milijuna eura. To su, ustvrdio je dobre vijesti, i vjeruje da će na kraju ipak doći do očekivanih 8.000 hektara pod šećernom repom u Republici Hrvatskoj za 2026. godinu.
Situaciju sa cijenom šećera u Europi Zadro je ocijenio vrlo izazovnom i vrlo problematičnom, zaključivši da je cijela europska industrija šećera na gubitku. Kao najeklatantniji primjer naveo je da je kilogram šećera danas jeftiniji od kilograma brašna, što, ustvrdio je, još nikada u povijesti nije bilo. Poteškoće s kojima se susreće industrija šećera, bez obzira na veličinu, prepoznate su i od povjerenika Europske komisije za poljoprivredu koji je najavio mogućnost uvođenja nekih mjera pomoći. Udruga proizvođača šećera EU-a intenzivno traži rješenje i u HIŠ-u se nadaju da ovaj put neće biti kao 2017. i 2018., kada su četiri godine čekali na neke rezultate, pa se na kraju cijena šećera opravila sama od sebe.
PUNA POTPORA DRŽAVE
Komentirajući navode da je za jednu šećeranu potrebno 10.000 hektara pod repom, kazao je da im u principu treba proizvodnja od 100.000 tona šećera. "Bilo bi dobro kada bi se ona mogla postići sa 8.000 hektara. Mislim da Hrvatska ima potencijal i za to. Ali 10.000 hektara je naš target iliti cilj. Te nesretne 2024. godine imali smo 10.560 hektara pa smo proizveli 55.000 tona. Znači, hektari kao hektari ne znače ništa. Bitno je da sačuvamo proizvodnju", zaključio je.
Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Marinko Beljo poručio je da je radni sastanak s čelnicima HIŠ-a bio vrlo konstruktivan. Kao problem istaknuo je vrlo nisku cijenu šećera i otvorenost europskog tržišta na koje ulaze jako velike količine šećera sa svjetskih tržišta, ponajprije iz Brazila, koji je osjetno jeftiniji, te da se Europa mora sama zaštititi. "Nama kao resornom ministarstvu i Vladi RH vrlo je važno da sačuvamo hrvatsku industriju šećera i dajemo punu potporu proizvodnji šećera proizvođačima repe i našoj zadnjoj industriji šećera u Hrvatskoj. Ona prelazi ne samo potrebe poljoprivrednika, to streteško pitanje od državne sigurnosti", zaključio je Beljo. Najavio je povećanje potpore proizvođačima repe za oko 10 posto u odnosu prema lani i istaknuo je potpunu otvorenost Ministarstva poljoprivrede prema potrebama hrvatske industrije šećera.
ZAŠTITNA SREDSTVA KLJUČNA
Država je povećala potporu, međutim pad cijena šećera na tržištu je drastičan i gubici će biti isključivo i samo na račun šećerane. "Takvo je tržište, takav je proizvod, nadamo se da će se cijena oporaviti, a onda kad se oporave nadamo se da neće država opet uvesti veto na dizanje cijena šećera", poručio je Zadro. Ističe da su proizvođači ostali s njima, ali su zbog tog straha što će biti jer "ne zaboravlja se lako 2024. godina", smanjili broj hektara. "Ljudi nisu otišli od proizvodnje, nisu prodali strojeve, što nam je važno. Vjerujem da će se sa dobrom ili osrednjom godinom ipak polako vraćati proizvodnju šećerne repe", zaključio je. Istaknuo je i odličnu suradnju u odobravanju zaštitnih sredstava koje im pomažu u borbi sa štetnicima, što je, naglasio je - ključno. Navodi da su od 2017. do danas ostali bez 56 raznih molekula, bez adekvatne zamjene za njih i to je rezultiralo strahom kod proizvođača repe koji imaju ulaganja 2.600 eura po hektaru, a nemaju nikakvu sigurnost. Sad se to mijenja jer se i pravila zelene agende ipak relaksiraju i popuštaju. "Europa mora tražiti svoj put, moramo živjeti i moramo biti sigurni da možemo proizvesti hranu za naše tržište", zaključio je Zadro.
DOBITNICI ZLATNE REPE
Hrvatska industrija šećera ove je godine proizvođačima dodijelila 16 Zlatnih repa u osam kategorija. Dobitnici u kategoriji do 10 hektara su OPG Svalina Mario iz Belog Manastira, Kolarević P.O. iz Ilače, OPG Stojaković Dražen iz Krunosavlja. Proizvođači u kategoriji od 10 do 20 hektara su OPG Hrgović Siniša iz Sopja, OPG Nikola Bura iz Vinkovaca i OPG Brandt Nikola iz Sotina. Među onima koji su se posebno istaknuli u prošlogodišnjoj proizvodnji, a pod slatkim su korijenom imali od 20 do hektara OPG Dimitrije Ljubojević iz Dalja, PZ Ćelije (Bobota) i OPG Jagarinec Zvonko iz Popovca. Anabela d.o.o. iz Duboševice i Poljoprivredno dobro d.o.o. iz Gradine dobitnici su Zlatne repe u kategroiji od 50 do 100 hektara, a Vupik plus iz Vukovara i Agro-Tovarnik iz Tovarnika u kategoriji od 100 do 500 hektara. Velikom proizvođaču Belje plusu iz Darde dodijeljeno je priznanje za proizvodnju repe u kategoriji od 500 do 1000 hektara, a za 1000 i više hektara Zlatnom repom okitio se Novi Agrar iz Osijeka. Najbolji mladi poljoprivrednik je Niko Ivanković, poljoprivredni obrt iz Gradišta.
PROIZVOĐAČ NIKOLA BRANDT IZ SOTINA:
U proizvodnji repe vidim računicu. Pretprošla je godina bila katastrofa, a lanjska, s obzirom na vremenske uvjete, bar što se nas na području Sotina tiče - jako dobra. Imao sam 71 tonu repe po hektaru, što je izvanreda prinos, uz digestiju 16,2. Repa je kultura koja traži velika ulaganja, trud, rad, odricanje i zahvaljujem HIŠ-u i savjetima koji su me pratili u proizvodnji. Ove ću godine povećati površine pod repom, umjesto lanjskih 16 hektara, zasijat ću 20 hektara.
