Otvoreno 59. Šokačko sijelo: Marija Karalić iz Starih Perkovaca je "Šokački cvit 2026."
Prva pratilja je Ivana Knežević iz Kupine, a druga Višnja Soljačić iz Županje
Svo bogatstvo tradicije, raskoš narodnoga ruha i običaja, ponos, vjera i zajedništvo prikazani su u petak navečer na svečanosti otvorenja 59. Šokačkog sijela, najznačajnije manifestacije tradicijske kulture toga kraja, koja je postala dio identiteta Županje, Šokadije, Slavonije i Hrvatske.
Bogatim glazbeno-scenskim programom u prepunom Kulturnom centru Ivana Hermana, u kojemu je sudjelovalo 100-njak izvođača, na originalan je način dočaran slogan ovogodišnje manifestacije "Špenzle moje graničarsko ruvo", a scenarij i režiju potpisuje prof. Katarina Berać Vuić.
Čuvajući sve na što su ponosni, Županjci su igrokazom ispričali priču o tom tradicijskom odjevnom predmetu stanovništva istočne Slavonije i zapadnog Srijema u vrijeme Vojne krajine. Prikazan je odnos Šokaca prema špenzletu, njegovo značenje u jednoj šokačkoj obitelji, kroz svakodnevicu, običaje, međusobne odnose, uz neizostavan humor.… A kroz cijeli se igrokaz provlačila ideja identiteta graničara, koji izvire iz špenzleta, čije su šare - strike krasile i pozadinu pozornice.
ŠPENZLE - PONOS, DIKA, TRADICIJA
Otvorenim ga je proglasio ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, David Vlajčić, ustvrdivši da je Šokačko sijelo, koje iz godine u godinu raste, dokaz kako umjetnost sama sebe nadmašuje. Poručio je da mu je, kao ministru kojemu je za život hrvatskoga sela iznimno bitna kultura, tradicija i baština, a koju već šest desetljeća slavi Šokačko sijelo, čast biti u Županji. "Graničarsko ruvo, špenzle nisu samo ukras, to je naš ponos, dika, tradicija, a djevojke koje se natječju za titulu Šokačkog cvita dokaz su kako se tradicija može dostajanstveno nositi i prenositi, uz jedan mladenački duh i mladenačku snagu. I drage djevojke vi ste za sve nas ovdje večeras pobjednice jer ste čuvarice svega onoga što Slavonija ima", poručio je.
DOĐITE I U ŽUPANJU I SLAVITE
Brojnim je gostima i uzvanicima dobrodošlicu poželio domaćin, gradonačelnik Županje Damir Juzbašić. Izrazio je zadovoljstvo što Sijelo prerasta u nacionalnu manifestaciju, i ponos što će u 12 dana Županja doista prirediti prezentaciju svega onoga kako se nekada živjelo, a živi se dobro i danas. "Dođite, zabavite se, uživajte u tradiciji, u svemu što nudimo. Budimo ponosni na ono što jesmo, uz čuvanje tradicije i istinski izričaj onoga što Županja, Šokadija i Slavonija jesu", poručio je.
Vukovarsko-srijemski župan Ivan Bosančić ustvrdio je da je "Šokačko sijelo čuvanje naše tradicije i način života koji prikazuje zajedništvo i uključivost, prikazuje kako se čuva Slavonija, ovaj naš graničarski kraj". Čestitao je i zahvalio gradonačelniku i svima koji su sudjelovali u organizaciji ove prekrasne manifestacije, koja iz godine u godinu iznova oduševljava. A za to je, naglasio je, potrebno jako puno odricanja, jako puno uloženoga truda i vremena, a iza svega stoji golema ljubav, što se na Sijelu itekako osjeti.
BOGATSTVO, RASKOŠ, LJEPOTA I MLADOST
U drugom dijelu svečanosti otvorenja priređen je izbor najljepše djevojke u narodnoj nošnji. Laskavu titulu "Šokački cvit 2026." ponijela je Marija Karalić iz Starih Perkovaca. Prva pratilja je Ivana Knežević iz Kupine, a druga je Višnja Soljačić iz Županje. Natjecalo se 12 djevojaka iz četiri slavonske županije. U fokusu je bila tradicijska nošnja, njezina ljepota i očuvanost, kao i način na koji ju djevojka nosi, a na originalan su se način predstavile publici i Prosudbenom povjerenstvu.
Posjetitelji su uživali u prikazanom bogatstvu i raskoši narodnoga ruha, u prikazanoj ljepoti i mladosti. "Šokački cvit" i pratilje nagrađene su dukatima, prekrasnim buketima cvjećarnice Florist-Flora Županja i prigodnim darovima.
U programu su nastupila lokalna kulturna umjetnička društva, pjevačke skupine i glumci amateri, uz neizostavne zvuke tamburice koja je razgalila mnoga srca. Županja je iznova potvrdila da je grad široke slavonske duše, grad ponosnih ljudi koji znaju čuvati svoju tradiciju, običaje i sjećanje na dugu i slavnu prošlost.
