Kneževa tvrđava - destilerija i kušaonica
Iz bakrenih kotlova baranjske destilerije stiže vrhunska rakija
Proizvode samo limitirane količine. Tu su i ‘’eliksir za dame’’ - Crvena Marta, razni likeri, vlastiti pelinkovac
KNEŽEVI VINOGRADI
Jedina baranjska udruga registrirana za proizvodnju rakije, UPRIV iz Kneževih Vinograda, ovih je dana postala punoljetna.
Sve je počelo prije nešto manje od dva desetljeća, kada su od voća koje nije moglo na police trgovačkih lanaca proizveli prve kapljice rakije. Ni sanjati UPRIV-ovci tada nisu mogli da će s vremenom postati etablirani proizvođači te da će njihovi proizvodi osvajati najsjajnija odličja na gotovo svim ocjenjivanjima na kojima su se pojavili i imati rakiju s najviše zlata među rakijama proizvedenima na tradicionalni način u Hrvatskoj.
Godine iskustva
- Prvo smo planirali proizvoditi sokove, ali smo brzo shvatili da u Baranji, inače poznatoj i po rakiji, nema registriranih proizvođača žestokog pića. Počeli smo skromno, a 2012. godine otvorili destileriju i kušaonicu zanimljivog izgleda na ulazu u Kneževe Vinograde iz smjera Osijeka, odnosno Grabovca. Primjenjujemo godinama prikupljana iskustva u proizvodnji domaće rakije i predstavljamo ih ljubiteljima dobre kapljice - priča Davorin Škoflek, upravitelj UPRIV-a, naglašavajući kako im je od početka želja bila brendirati Baranju i Kneževe Vinograde, pa otud i naziv njihove linije rakija - Kneževa rakija.
Ujedno su i svojevrsna premosnica između tržišta i baranjskih malih voćara, od kojih redovito otkupljuju voće i prerađuju ga. Tvrdi kako ih nikada nije zanimala količina proizvedene rakije, što za većinu proizvođača nije prihvatljivo, pa u sporom, preciznom i nimalo industrijskom procesu destilacije u bakrenim kotlovima proizvode limitirane količine rakije od dunje, kajsije, šljive i kruške. Hvale se i ‘’eliksirom za dame’’ - Crvenom Martom, raznim likerima te vlastitim pelinkovcem. Najnoviji je proizvod vinjak, koji je šest godina odležao u hrastovim bačvama kako bi poprimio specifičnu drvenu notu.
- Nakon destilacije rakija se sprema u banku rakije, smještenu duboko ispod destilerije, gdje u kontroliranim uvjetima sazrijeva i razvija fine voćne note te poprima karakterističnu punoću - objašnjava Škoflek.
“Charlesove” čašice
U banci rakije nalazi se i ‘’šljiva’’ koju je tamo pohranio kralj Charles III. prilikom posjeta Osječko-baranjskoj županiji u vrijeme dok je još bio princ. Uz Charlesovu “šljivu’’ tamo su i čašice iz kojih je pio, a zanimljivo je da su se za njih zainteresirali kolekcionari, koji ih pod svaku cijenu žele otkupiti. Banka rakije nalazi se na otprilike tri i pol metra pod zemljom, u trezorima smještenim u podrumu ispod Kneževe kušaonice. U njoj je deponirana i određena količina boca privatnih rakija, prvo smještenih u drvene kutije, a potom u trezor. Njihovi vlasnici od UPRIV-ovaca dobivaju trezorske ključeve, a po rakiju će doći nakon pet, deset ili petnaest godina, ovisno o dogovoru.
- Ograničene količine proizvedene rakije uvjetovale su i način prodaje, pa se Kneževa rakija može konzumirati u restoranima koji žele vrhunsku kvalitetu za svoje goste, a kupnja je moguća preko web-stranice www.rakija.hr ili direktno u destileriji u Kneževim Vinogradima - kaže Škoflek.
Istaknimo kako su njihove rakije tematski vezane za početke stvaranja hrvatske državnosti, i to za hrvatske kneževe. Dizajn grba, kao i cijele etikete, povijesna je poveznica s najranijim spomenima hrvatskog imena, za što su također osvajali nagrade.
