Susret Miholjčana i njihovih prijatelja u Zagrebu: Obitelj Mailath dio lokalnog identiteta
Četvrti susret Donjomiholjčana i njihovih prijatelja u Zagrebu nastavio je tradiciju okupljanja i jačanja zajedništva, ovoga puta fokusiran na ulogu povijesne baštine u oblikovanju lokalnog identiteta. Susret su organizirali Organizacijski tim Miholjčana u Zagrebu zajedno s Ogrankom Matice hrvatske Donji Miholjac, a vodila ga je voditeljica i urednica s HRT-a Antonia Ćosić.
Posebna je pozornost posvećena povijesnom nasljeđu grada i okolnog područja. U središtu je bilo predstavljanje iznimno vrijedne knjige Valenta Poslona o grofu Ladislavu Mailathu. Vladimir Lončarević, književni tajnik Matice hrvatske, istaknuo je važnost lokalne povijesti za cjelokupnu nacionalnu kulturu. Tijekom predstavljanja, koje je moderirao dr. Ivan Vlahović, moglo se čuti da su prijestolonasljednik Franjo Ferdinand i miholjački grof bili školski kolege, prijatelji i višestruki kumovi te da su Ferdinandovi dolasci u Miholjac bili redoviti. Miholjac je, nakon višestrukih opstrukcija, ponajviše zahvaljujući caru Franji Josipu dobio most na Dravi, što ga je pozicioniralo kao glavnu vezu Slavonije s tadašnjom Ugarskom. Gospodarenje šumama, primjena industrijalizacije u poljoprivredi i hortikultura bili su na svjetskoj razini toga doba. U miholjački su kraj ciljano privučeni stručnjaci s raznih strana Monarhije: šumarski upravitelj Danhelovsky smatran je ocem hrvatskog šumarstva, a upravitelj imanja Sedlmayer postao je rektorom Bečkog sveučilišta. Među doseljenim obiteljima bili su Mošinsky i Hengl, čiji su sinovi Adolf i Vjekoslav postali znameniti gradonačelnici Zagreba i Osijeka.
Na panel-raspravi "Ostavština i vizija: Donji Miholjac kroz povijesnu ulogu habsburškog plemstva", koju je moderirao politolog Tomislav Lacović, uz Valenta Poslona, sudjelovao i povjesničar Mihael Sučić, autor knjige "Počeci habsburške Valpovštine". Raspravljalo se o teškom razdoblju postotomanske Slavonije, uspostavi vlasti bečkog dvora i implementaciji složenog vlastelinskog sustava. Panelisti su naglasili kako nasljeđe tog vremena i dalje snažno određuje identitet i život u Slavoniji u morfologiji naselja (terezijanska ušoravanja), baroknom graditeljstvu i multietničkoj strukturi stanovništva. Govorilo se i o razvoju vlastelinstava koji je uključivao eksploataciju prirodnih resursa, razvoj prometne infrastrukture, uređenje vodotokova i isušivanje tla, kao i o premjeri zemljišta, katastru i gruntovnici, koji su i danas osnova za uređenje vlasništva.
Nastavljena je i tradicija uključivanja online Miholjčana koji žive u svijetu. Profesor hrvatskoga jezika na Sveučilištu za strane studije u Pekingu Dubravko Vrbešić podijelio je svoje iskustvo o održavanju snažne povezanosti s rodnim krajem, saznajemo od organizatora.
