Zbog straha od ASK-a na području Đakovštine već počele svinjokolje, tjednima prije 29. 11.

Ilustracija

IVICA GETTO
6.11.2025., 5:56
TRADICIONALNI TERMIN

Zbog straha od ASK-a na području Đakovštine već počele svinjokolje, tjednima prije 29. 11.

U pravilu, prvi s kolinjem kreće varoški kraj, najhladniji u Đakovštini - u srijedu bilo 0 °C

ĐAKOVO

Iako je do bivšeg Dana Republike, 29. studenoga, a to je vrijeme u Đakovštini najčešće "rezervirano" za svinjokolje, ostalo više od tri tjedna, prva kolinja već su krenula.

Tako je i Veterinarska ambulanta Bareš u Kućancima Đakovačkim, dr. vet. med. Mirka Bareša, prvi trihineloskopski pregled obavila već u utorak. I taj veterinar, čija ambulanta pokriva područje sela u općinama Satnica Đakovačka, Punitovci i Gorjani, razloge takvom vrremenskom "tempiranju" prvih svinjokolja, uz ostalo, vidi i u bojazni vlasnika svinja, koji ih drže samo za svoje potrebe, od afričke svinjske kuge (ASK) koja je proteklih tjedana harala po uzgojima u Baranji, oko Osijeka, Donjeg Miholjca...

- Vidi se to i po trgovinama, po pokupovanim crijevima za svinjokolje - kaže veterinar Bareš.

- Ove subote kreću i prve svinjokolje na području Levanjske Varoši - najavljuje općinski načelnik Slavko Tidlačka. Varoški, brdovit kraj na i pod obroncima Dilj-gore i Krndije hladniji je od ostatka Đakovštine i do tri stupnja Celzijeva, pa tu u pravilu svinjokolje prve kreću. Đakovo je tako u srijedu osvanulo s dva stupnja, a varoški kraj, kaže Tidlačka, s 0 °, a livade je, dodaje, zabijelio i mraz.

- Već smo kod Reciklažnog dvorišta u Varoši postavili kontejnerr za animalni otpad. Bit će otvoren u četvrtak, 6. studenoga, a i ove godine vrijedi apel da se animalni otpad ne baca u spremnik u plastičnim vrećama. Zato smo i postavili kamere kod tog kontejnera, da se to prati i spriječi - kaže Tidlačka.

Općina Levanjska Varoš i ove će godine sufinancirati cijenu trihineloskopskog pregleda mesa. Cijena mu je 10 eura po uzorku, a Općina sufinancira 50 posto cijene, pet eura po komadu, s tim da je u ovoj sezoni klanja ograničila broj svinja za sufinanciranje pregleda na pet uzoraka.

- Jer, prošle je godine jedan mještanin klao 20 komada svinja, i za dalje. Zašto da sufinanciramo druge koji ne žive na području naše općine?! - pojašnjava načelnik razloge uvođenja ograničenja sufinaniranja pregleda na pet uzoraka.

U ovom dijelu Đakovštine ljudi si na svinjokoljama još uvijek uzajamno pomažu, dok je drugdje ta tradicija izblijedjela. Dio ljudi bi i klao, no nema radne snage, a neki to rješavaju plaćanjem onih koji to rade uslužno, barem do grube obrade.

- Stoga se kod nas datumi klanja rezerviraju puno ranije, da si svi međusobno mogu pomoći - kaže Tidlačka.

I u varoškom kraju broj svinja i svinjokolja znatno je opao, načelnik kaže i do 50 posto.

- Svinje danas uglavnom ovdje drže ljudi koji se bave poljoprivredom ili rade u šumarstvu, a ovi što drže jedno-dva svinjčeta, toga je sve manje - kaže Tidlačka.

Pad svinjokolja je, no šaroliko, i na područjima koje pokriva Bareševa veterinarska ambulanta.

- Zasad se Josipovac i Punitovci i dalje drže sa svinjokoljama, Satnica Đakovačka donekle se drži, u Gašincima ih je sve manje, a u Gorjanima su jako pale - kaže veterinar Mirko Bareš. 

U seoskoj ulici svinje drže tri kuće

Napuštanje starih navika u uzgoju stoke za vlastite potrebe Bareš ilustrira na primjeru Kućanaca Đakovačkih. Veterinarsku abmulantu u tom selu u Općini Drenje otvorio je 2008. godine. “Danas to selo broji 70-ak kuća, a prazne su čak 23, u njima nema nikoga! Gotovo pola sela prazne su kuće! U našoj ulici svinje drže samo tri domaćinstva”, govori veterinar Bareš o današnjoj slici slavonskog sela.