ŽUPANJA

Brojne lokalne jedinice ovise o financijskoj pomoći države i za mnoge je fiskalno izravnanje jako važan izvor prihoda i temelj normalnog funkcioniranja koji im omogućuje financijski pratiti sve potrebe u lokalnoj zajednici, osiguravati vlastite udjele za sufinanciranje projekata, a velik dio toga novca, napominju lokalni čelnici, na različite načine vraćaju i građanima.

U VSŽ-u svima

Riječ je o mehanizmu koji je Zakonom o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave osmislila država kako bi osnažila proračune županijama, gradovima i općinama s nedovoljnim financijskim kapacitetom. Sredstva se osiguravaju u državnom proračunu i dodjeljuju onima čiji je petogodišnji prosjek prihoda od poreza na dohodak po stanovniku manji od petogodišnjeg nacionalnog prosjeka.

U Vukovarsko-srijemskoj županiji svi gradovi i općine, ali i sama Županija, dobivaju sredstva fiskalnog izravnanja. Referentna je vrijednost kapaciteta ostvarenih poreznih prihoda utvrđena za 2026. za općine 608,55 eura, za gradove 589,17 eura i za županije 75,78 eura. Onima koji su ostvarili manje prihode, država pokriva razliku i time pomaže slabije razvijenim područjima. Cilj je ublažiti znatne nejednakosti između općina, gradova i županija u smislu gospodarske snage i proračunskih prihoda i svim građanima osigurati minimalni standard javnih usluga bez obzira na mjesto njihova stanovanja.

Potpredsjednik Vlade RH i ministar financija Marko Primorac donio je krajem rujna odluku o udjelu sredstava za pojedinu općinu, grad i županiju u ukupnim sredstvima fiskalnog izravnanja čiji će konačan iznos biti utvrđen usvajanjem državnog proračuna za 2026. Tada će na temelju izračuna biti objavljena i odluka o iznosima na koju će pojedine lokalne i regionalne jedinice nagodinu moći računati, a stupit će na snagu 1. siječnja.

Optimalan je iznos sredstava fiskalnog izravnanja za 2026. koji je utvrdilo Ministarstvo financija 444.596,598 eura. Ako bi taj iznos bio uvršten u proračun RH, što je ipak teško očekivati, to bi, prema objavljenom izračunu, značilo da će se u županjsku Posavinu nagodinu sliti gotovo 11 milijuna eura. Proračun Grada Županje podebljao bi se za približno 1,7 milijuna eura, a znatna sredstva slila bi se i u općinske blagajne. Babina Greda dobila bi oko 1,4 milijuna eura, Bošnjaci 1,2, a Cerna bi uprihodila 1,27 milijuna eura. Proračun Općine Drenovci bio bi osnažen s 1,6 milijuna eura, Gradište bi dobilo 864.000 eura, Gunja 1,26 milijuna, Općina Vrbanja 903 tisuće, a Štitar 761.000 eura. Lokalni čelnici napominju da su to idealne brojke koje jako lijepo zvuče, ali ne očekuju ih u tolikom iznosu jer je, dodaju, već postala uobičajena praksa da se prilikom izrade i usvajanja državnog proračuna sredstva fiskalnog izravnanja redovito korigiraju i osjetno režu.

MARIJA LEŠIĆ OMEROVIĆ

Podsjećamo, optimalan iznos Ministarstva financija za 2025. bio je 398.132.80 eura, a u proračunu RH za fiskalno je izravnanje osigurano ukupno 280.445,61. Primjerice, optimalni je izračun za Grad Županju za 2025. bio 1.504.387 eura, a odlukom ministra koja je stupila na snagu 1. siječnja utvrđen je iznos od 1,06 milijuna eura. Babinoj Gredi se, prema optimalnom izračunu, smiješilo 1,2 milijuna eura, što je odlukom ministra srezano na 839.000 eura. No tijekom godine su u pojedinim lokalnim ili županijskim proračunima ti iznosi povećani.

Poticaji razvoju

Općinski načelnik Gunje Anto Gutić zadovoljno ističe da su ubrizgavanjem sredstava fiskalnog izravnanja u posljednjih osam godina mnogi lokalni proračuni prodisali. Taj je mehanizam pomoći nazvao najboljim potezom koji je Vlada RH napravila za slabije razvijene općine i omogućila im da normalno funkcioniraju i servisiraju sve potrebe, da potiču razvoj i mještanima osiguravaju uvjete i sadržaje za što kvalitetniji život. “Godišnje dobijemo oko 770.000 eura, otprilike oko 64.000 eura mjesečno, i to nam jako puno znači u svakom smislu. Zahvaljujući tim sredstvima možemo osigurati učešća i za realizaciju većih i značajnih projekata, koje bi iz redovnih prihoda bilo nemoguće pratiti”, kaže Gutić. Brojnim lokalnim jedinicama, ustvrdio je, ta pomoć jamči kontinuitet ulaganja i razvoj, i to su, naglasio je, svi u državi osjetili, a proteklih se godina probudio i građevinski sektor, koji dobiva sve više posla, jer sve se više i radi i gradi.

Anto Gutić, načelnik Gunje
 

USTUPLJENA FOTOGRAFIJA