BABINA GREDA

Ruralna je škola oduvijek bila i treba ostati vitalan i relevantan centar života, znanja i tradicije, te kvaliteta obrazovanja na selu ne smije i ne treba zaostajati za urbanim sredinama - jedan je od zaključaka stručnog skupa održanog pod nazivom "Ruralna škola u fokusu: Uloga izazovi i razvojni potencijali", na kojemu su sudjelovali ravnatelji i pedagozi osnovnih škola iz Vukovarsko-srijemske, Osječko-baranjske i Brodsko-posavske županije.

Epicentri života

Organiziran je u okviru obilježavanja Dana Mijata Stojanovića i 250 godina osnovne škole u Babinoj Gredi, koja ponosno nosi njegovo ime, a tu je još jedan respektabilan jubilej - 570 godina od prvog spomena imena Babine Grede, tadašnjeg naziva Babagerenda.

Ravnateljice babogredske škole i Općinske narodne knjižnice, Đurđica Babić i Ivana Jurić, odlučile su organizirati skup i zajedno s kolegama razmotriti ono što ih sve zanima i tišti – u kojoj su mjeri ruralne škole u stanju odgovoriti na izazove modernog vremena, kako osnažiti njihovu ulogu u razvoju svoje sredine i na koji način zadržati život u selu obrazovanjem. Zajednički je cilj raditi na unaprjeđenju škola, koje su često epicentri života i kulture u svojim zajednicama, baš kao što je to bilo i u životu i radu Mijata Stojanovića, koji je svojim primjerom pokazao snagu i važnost učitelja u ruralnom prostoru. Taj je istaknuti pedagog, učitelji i školski nadzornik svojim radom podignuo razinu obrazovanja, ali i kulturno-društvene svijesti u tom dijelu Hrvatske, davši velik doprinos u provedbi modernizacije hrvatskog školstva u drugoj polovini 19. stoljeća. Još je tada iznio podatke o izazovima ruralnih škola: socijalna nejednakost, deficitarnost stručnih zanimanja, nedovoljna sredstva za rad i mali broj učenika.

Sve su to problemi s kojima se škole i danas susreću. Ravnatelj OŠ Lovas Marko Brajković istaknuo je važnost povezanosti škole s lokalnom zajednicom i sudjelovanje učenika u radu lokalnih udruga. Predstavio je uspješne rezultate zajedničkog rada svojih kolega, učenika i roditelja, bivše i sadašnje općinske načelnice te udruga i klubova koji djeluju u Lovasu, kao i vlastitu viziju ruralne škole kao mjesta ugode i dobrobiti, ekološke osviještenosti, digitalne zrelosti i središta malih seoskih zajednica.

Inovatine prakse

O inovativnoj je praksi u ruralnoj školi govorio Josip Šišmanović, ravnatelj OŠ Sibinjskih žrtava iz Sibinja, istinski zaljubljenik u obrazovanje i aktivni sudionik u razvoju svoje lokalne zajednice. Prije nekoliko je godina u školu uveo školovanje prema A i B razini - osnovno i napredno, što je bio velik iskorak. Analizirao je rezultate nacionalnih ispita i pokazao i dokazao u suradnji s roditeljima da takav model funkcionira i da djeca postižu bolje rezultate. "Djeca su poput ključa za brave budućnosti, a mi majstori koji ih za ta vrata oblikuju", zaključuje.

Ravnateljica OŠ "Silvije Strahimir Kranjčević" iz Levanjske Varoši Nataša Šego održala je zanimljivo predavanje "Škola u kojoj sve raste osim broja učenika". Ondje je samo 38 učenika, ali škola ostvaruje izvanredne rezultate rada, sačuvana su sva radna mjesta, u eksperimentalnom su programu cjelodnevne škole. Sudjeluju u raznim projektima, odlično su opremljeni, a posebno su ponosni na svoj školski vrt.

Ravnateljica Đurđica Babić zadovoljno ističe da su povratne informacije sudionika stručnog skupa više nego pozitivne, a ravnatelje koji svojim radom, inovativnošću i entuzijazmom iskaču iz okvira naziva novim “mijatovcima”.