Otvorenjem Vinkovačkih jeseni odat će se počast Vanji Radaušu
Vremeplov najveće tradicijske manifestacije, kroz svečanost otvorenja ovogodišnjih, 60. Vinkovačkih jeseni, vraća nas samom ishodištu, na Borince. Temu prati i scenografija koju, kao i lani, potpisuje Dubravko Mataković.
-Svečano otvorenje ove godine neće biti dokumentaristično-povijesni prikaz. Samo osnivanje utkano je u zanimljivu dramsku priču koja prati osnivače, prvenstveno Vanju Radauša u čijoj je glavi nastala ideja Smotre slavonskog folklora i tadašnjeg predsjednika Skupštine Općine Vinkovci Dragutina Žanića-Karlu bez koga Jeseni ne bi zaživjele. Vanja je imao ideju, a Karla utjecaj, hrabrost, sposobnost i mudrost uopće predložiti manifestaciju kao novi kulturni događaj u gradu na Bosutu zahvaćenom također ozračjem politički osjetljivih prilika koje su nagoviještale Hrvatsko proljeće – pojašnjava scenarist i redatelj Marko Sabljaković.
Povratkom u prošlost Vinkovci odaju počast utemeljiteljima manifestacija, a dramska radnja s osam slika u 80 minuta, praćena folklornim i pjevačkim numerama putujući kroz vrijeme, dotaknut će sve ono što Jeseni jesu danas.
-Radnja počinje simboličnim otvorenjem prvih Jeseni te za nas povijesne 1966., a ovogodišnje jubilarne bit će otvorene tek na kraju programa, baš kako je to bilo nekada - najavljuje Sabljaković i objašnjava podjelu uloga.
Vanju Radauša utjelovit će velikan hrvatskog glumišta Zijad Gračić, Vladimir Andrić ondašnjeg predsjednika Skupštine Općine Vinkovci Dragutina Žanića – Karlu, jaku osobnost kojoj se pripisuje zlatno doba razvoja grada sedamdesetih, vizionara i vještog pragmatičara koji je Vinkovcima, u suženom manevarskom prostoru komunizma, isposlovao slobodu, mudro poturenu kroz ušicu kulturnog impulsa.
-Karla je domišljato ideju upakirao u obilježavanje 200. obljetnice školstva u Vinkovcima. Prvotno trebale su se zvati Rujanske svečanosti, no njegov prijedlog skupnog naziva svih događaja bio je Vinkovačke jeseni. U množini, promišljeno, utirući im vječno trajanje. Ta će poruka odjeknuti na ovogodišnjem otvorenju. Tako će 1. Vinkovačke jeseni otvorenim proglasiti Karlin lik svojim autentičnim govorom s pozornice ’66. Tek pred sam kraj, baš kao nekada, uslijedit će ceremonija otvorenja, jubilarnih 60. Jeseni – kaže Sabljaković i dodaje kako je vrhunac svečanosti otvorenja u neslužbenoj himni manifestacije, Mađerovoj „Pjevat će Slavonija”, u izvedbi Šime Jovanovca.
Ostali likovi upotpunjuju mozaik jedinstvene priče prošlosti koju ponosno pronose Slavonci već šest desetljeća. Upoznat ćemo i obitelj deda Stipe, najavljuje Sabljaković, značajne figure u kontekstu ovogodišnje teme kao arhetipa ljudi ondašnjeg vremena koje su Karla, Vanja sa suprugom Jelkom Ribarić Radauš i kolegicom Zdenkom Lehrer, također etnologinjom, okupljali po selima računajući na autoritet i poštovanje uživajući naklonost sumještana, a kako bi uz njihovu pomoć pripremili folklorni program koji će u rujnu 1966. prikazati na pozornici Vinkovačkih jeseni.
-Lik deda Stipe inspiriran je stvarnom osobom, Matom Karabalićem, jednim od osnivača u čijoj su kući krenuli prvi razgovori o Smotri slavonskog folklora ’66. U svakom su selu, ondašnji entuzijasti, pronalazili su nekoga kao Mata u Rokovcima i Andrijaševcima. Tako je u kontinuitetu i njegov KUD „Slavko Janković” sudionik manifestacije od samih početaka. Izravnu poveznicu njeguje i KUD “Šokadija” Stari Mikanovci čije su ljepotice, pobjednice revije narodnih nošnji „Mladost i ljepota Slavonije”, nakon 1968. bile dio svečanosti početka berbe jabuka na Borincima. Ta veza traje i danas kada su neizostavni dio prethodnice Svečanog mimohoda. Isto vrijedi i za Nijemce koji će ove godine predstavljati Srijem, a tada vrlo primijećeni. Atrakcija na prvim Jesenima bile su Gorjanske ljelje, već samom pojavom zanimljive. I one nas na pozornici 60. Vinkovačkih jeseni vraćaju u prošlost -, najavljuje Sabljaković.
