Potpaljena je vapnena peć, rujan 2925.ustupljeno

Potpaljena je vapnena peć

ustupljeno
paljenje vapnene peći

Počinje 79. kampanja prerade šećerne repe: Očekuje se 65.000 tona šećera

Prema procjenama uzoraka, prinos je prosječan – 61 tonu, a digestija 15,62 %

Paljenjem vapnene peći i prigodnom svečanošću u tvorničkom krugu pogona Hrvatske industrije šećera (HIŠ) u utorak je obilježen početak 79. kampanje prerade slatkog korijena, uz nazočnost predstavnika Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, brojnih proizvođača i drugih partnera. Državni tajnik Tugomir Majdak kazao je da se ove godine, a tomu je svakako pridonijela i agrotehnika, očekuje znatno više prinosa nego u protekle dvije, kada je zabilježena pojava bolesti i prirodne nepogode koje su prouzročile i smanjenje površina pod repom. Proljetos je, podsjetio je, slatkim korijenom zasijano 7260 hektara, a lani je to bilo oko 10.000 hektara i zajednički je cilj i Ministarstva poljoprivrede i HIŠ-a povećati ih. "Tomu će svakako doprinijeti mjere koje pružamo našim proizvođačima, prije svega kroz proizvodno vezana plaćanja. Maksimalno smo povisili iznos potpore, na 5,1 milijuna eura, i proizvođači mogu očekivati veće iznose", najavio je. U prošloj je godini potpora iznosila od 400 do 540 eura po hektaru, a sada se povisila na oko 670 eura, što je, ustvrdio je, zajednički rad i napor HIŠ-a, Ministarstva poljoprivrede i proizvođača.

Dimi se iz peći u krugu HIŠ-asnimila Marija Lešić Omerović

Dimi se iz peći u krugu HIŠ-a

Marija Lešić Omerović
Zadro, Majdak i Bičvićfoto: Marija Lešić Omerović

Zadro, Majdak i Bičvić

Marija Lešić Omerović

Veće potpore

Majdak je podsjetio da su krajem prošle godine odobrili i isplatili devet milijuna eura potpore za nadoknadu štete koju su pretrpjeli proizvođači šećerne repe u 2024. godini. Što se tiče daljnjih mjera, najavljuje da će Ministarstvo poljoprivrede investirati u dodatne sustave za navodnjavanje i u kupnju opreme kojom bi se proizvođači spojili na tu infrastrukturu. Za to će u Ministarstvu izdvojiti znatna europska i nacionalna sredstva jer klimatske su promjene svakodnevica i dodatne su investicije nužne za bolje prinose i isplativiju proizvodnju. "Poljoprivreda je strateška grana gospodarstva i iznimno nam je bitno imati vlastitu proizvodnju i nastojimo u svakoj grani sektorski povisiti samodostatnost. Tako i u dijelu proizvodnje šećerne repe, zajedno sa šećernom trskom koja se prerađuje u ovom pogonu, i to je ono što mu omogućuje stabilnost i u nadolazećim godinama", kazao je, zaključivši da pomoć Vlade RH i Ministarstva neće izostati vezano za mjere financijske naravi, ali ni svaki drugi oblik potpore poljoprivrednicima.

Predsjednik Uprave HIŠ-a Željko Zadro podsjetio je da su lani očekivali proizvodnju 110.000 tona šećera od šećerne repe, ali je proizvedeno ukupno 55.000 tona. "Ove godine, s obzirom na uzorke i ono što smo prekontrolirali u našem laboratoriju, očekujemo proizvodnju od nekih 65.000 tona šećera, ali idemo pričekati da vidimo što će reći repa kad ju izvadimo iz zemlje i počnemo prerađivati. Da bismo bili rentabilni kao šećerana, moramo minimalno proizvoditi 100 tisuća tona i za to nam je neophodno 10.000 hektara ili više i jedna koliko-toliko normalna godina", zaključio je.

Tržište postoji

Zbog problema prouzročenih sušom i drugim prirodnim nepogodama u prošloj godini došlo je do smanjenja površina pod repom, proizvođači ju nisu potpuno napustili, ali su smanjili hektare. "U principu sam zadovoljan da su oni najbolji i najvjerniji proizvođači ostali s nama, bez obzira na broj hektara. Oni su rekli sve kad su u trećem mjesecu posijali repu i ponosan sam na njih. Zahvaljujemo Ministarstvu poljoprivrede i Vladi RH, koja je prepoznala i podržala proizvođače slatkog korijena, jer cilj je hrvatske poljoprivrede da ono što proizvedemo u polju i preradimo u Hrvatskoj, a ne da izvezemo sve u Italiju kao najprimitivniji oblik proizvodnje", ustvrdio je.

Uzimanjem uzoraka u polju, koliko se to zasad može procijeniti, prinos je prosječan – 61 tonu, a digestija 15,62 posto. Ako ova proizvodna godina, kazao je Zadro, bude bar donekle normalna, na proljeće očekuju povratak na 10.000 hektara. "U ovom je našem poslu šećera repa i A i B i C, a sve drugo je D", zaključio je.

Govoreći o tržištu šećera, kazao je da su njihovi konkurenti moćne kompanije, a čak 92 posto proizvodnje šećera u Europi kontrolira njih šest. Ilustracije radi, iznio je podatak da najmanji konkurent HIŠ-a ima milijardu eura prihoda, dok su oni na 100 milijuna, što dovoljno govori samo za sebe.

Napominje da je u njihovom okruženju, ako gledaju 500 kilometara oko šećerane Županja, deficit proizvodnje šećera milijun i pol tona - "tržište je tu i moramo jedino proizvesti repu, a potom šećer". 

Željko Zadro

predsjednik Uprave HIŠ-a

Da bismo bili rentabilni kao šećerana, moramo minimalno proizvoditi 100 tisuća tona i za to nam je neophodno 10.000 hektara ili više i jedna koliko-toliko normalna godina

SIROVI ŠEĆER

“Borimo se, uvozimo sirovi šećer, prerađujemo ga u našem pogonu i pripremamo se za vremena kada će biti potpisan EU - Mercosur dogovor i kada će se u EU moći uvesti 800.000 tona sirovog šećera iz južnoameričkih zemalja. A mi tu onda imamo prednost jer za razliku od njemačkih i francuskih šećerana jedino mediteranske imaju kapacitete za rafinaciju, i to nam daje neku sigurnost da uz šećernu repu možemo maksimalno popuniti kapacitete”, zaključuje Zadro.