Retrospektiva i perspektiva Vinkovačkih jeseni
Sinoćnji okrugli stol Retrospektiva i perspektiva Vinkovačkih jeseni povodom 60. obljetnice održavanja ove manifestacije bila je idealna prigoda da se zaokruži 60 godina održavanja Vinkovačkih jeseni. Kako su osnovane, kada, tko su njihovi začetnici, zašto baš naziv Vinkovačke jeseni, ali i zašto se u organizaciju uključuju, od samog početka mnoge ustanove i institucije sa slavonskog podneblja, neke su od tema Okruglog stola, dr. sc. Anice Bilić, znanstvena savjetnica u trajnom izbor, voditeljica vinkovačkog Centra za znanstveni rad HAZU govorila je o ulozi slavonskog dijalekta i književne baštine na Vinkovačkim jesenima i istaknula kako su one izrasle iz potrebe za identitetskom potvrdom te očuvanjem nematerijalne kulture, kojoj pripada i slavonski dijalekt, odnosno šokački govori kao reprezentanti tradicijske kulture s pridruženim simboličkim i identitetnim vrijednostima uključenim u očuvanje regionalnoga i nacionalnoga identiteta te s dodanom gospodarskom vrijednošću u kulturnom i manifestacijskom turizmu.
-Svoje mjesto na Vinkovačkim jesenima imaju govorena i pisana, umjetnička i znanstvena, hrvatska standardna riječ i dijalektna šokačka rič. Za vrijeme Vinkovačkih jeseni šokački se govor čuje znatno više negoli u drugom dijelu godine kako u izvedbama sudionika, tako i u interpersonalnoj komunikaciji domaćih ljudi i posjetitelja, koji vole šokačku rič, onih čiji je to materinski i obiteljski jezik, ali i onih čiji je to okolinski i zavičajni jezik, koji pruža osjećaj pripadnosti zajednici. Svoju kulminaciju slavonski dijalekt doživljava na Svečanom otvorenju Vinkovačkih jeseni, gdje se kreativno scenski uprizoruje književna baština, a Marko Sabljaković kao redatelj i scenarist dovodi do savršenstva scenski govor bilo da se radi o šokačkoj ekavici ili šokačkoj ikavici.U programu prvih dvaju desetljeća Vinkovačkih jeseni, književnost je bila zastupljena u velikoj mjeri kroz neposredne nastupe recentnih književnica i književnika pred publikom dok je baštinska književnost revitalizirana kazališnim predstavama, recitalima, književnim večerima i sijelima, otkrivanjem bista i spomen-ploča vinkovačkim književnicima, obljetničkim obilježavanjima ili je bila predmetom proučavanja i promišljanja na književnim skupovima, simpozijima, okruglim stolovima i predavanjima. Znanstveni temelj udarila je prvim Vinkovačkim jesenima JAZU (danas HAZU) Znanstvenim simpozijem Doprinos Slavonije hrvatskoj književnosti, organiziranim 1966. u povodu 100. godišnjice utemeljenja JAZU/HAZU i 200 godina školstva u Vinkovcima zahvaljujući idejnom začetniku i utemeljitelju Vinkovčaninu akademiku Vanji Radaušu. Iz brojnih imena koja su dala svoj obol na književnom planu izdvaja se Miroslav Slavko Mađer autorskim scenarijem Colonia Aurelia Cibalae i neslužbenom himnom I kad umrem pjevat će Slavonija te pučki pjesnik Đuka Galović pjesmom Slavonci smo i Hrvati pravi, koja je, između ostalih, neizostavni dio glazbenoga repertoara. Književni sadržaji s vremenom su u programu Vinkovačkih jeseni prorijeđeni zbog čega sam 2002. započela ciklus znanstvenih predavanja s ciljem revitalizacije i popularizacije književne baštine i suvremene književnosti koja se tematsko-motivski, sadržajno i jezično referira na tradicijsku kulturu i kulturni identitet Slavonije, Baranje i Srijema, a održavaju se u organizaciji Centra za znanstveni rad HAZU i Gradske knjižnice i čitaonice Vinkovci – rekla je dr.sc. Anica Bilić i najavljuje kako će u utorak 16. rujna održati u vinkovačkoj knjižnici predavanje „Zlatna i rumena jabuka u kulturnom imaginariju” kao hommage 60. jubilarnoj obljetnici kontinuiranoga održavanja Vinkovačkih jeseni s podsjetnikom na priredbu berbe jabuka u Borincima, tada jednoj od najvećih europskih plantaža, kojom su započinjale vinkovačke rujanske svečanosti, a zbog čega je jabuka heraldički znak u grbu ove manifestacije, ujedno i važan simbol i ikonografski element u bogatoj tradicijskoj kulturi.
