ŽUPANJA

Ni nakon više od dvije godine otkako mu je afrička svinjska kuga opustošila gospodarstvo i ispraznila objekte, dugogodišnji svinjogojac i poznati uzgajivač autohtone pasmine crne slavonske svinje Antun Golubović iz Đurića još nije obnovio proizvodnju. Očekuje najavljeni sektorski natječaj za svinjogojce, tovljače goveda i mljekare, koji će, kako nam je kazao, biti presudan i odrediti u kojem će smjeru nastaviti. Početkom kolovoza 2023. eutanazirano mu je svih 94 grla, među kojima i 20 rasplodnih. Ostao je bez genetike na kojoj je predano radio više od 20 godina, i to je, kazao je, najveći gubitak i šteta koju mu nitko ne može nadoknaditi. Radio je i genetski rasplodni materijal za male i mlade poljoprivrednike koji su išli na mjere Ruralnog razvoja, a dvije godine prije pojave virusa vrlo je korektno surađivao s Domagojem Vidom. "I taman kada sam sve uspio riješiti i posložiti, i konačno pronaći dobrog i sigurnog kupca, stigao je virus. Našao sam se u situaciji za koju nikada nisam mislio da će se dogoditi", kazao nam je.

Očekuju oko 80 posto

Prije dva mjeseca nabavio je osam tovljenika za vlastite potrebe, i više nema grla za rasplod. Poluotvoreni uzgoj, kakvim se godinama bavio, više nije moguć.

Svinje su u zatvorenom

Kako bi zadovoljio propisane kriterije za veći i ozbiljniji uzgoj i kako bi na svoje gospodarstvo vratio crnu slavonsku svinju, mora sagraditi nove objekte, što zahtijeva znatna financijska sredstva i u tu će se investiciju, ustvrdio je, bez znatnog sufinanciranja države, biti nemoguće upustiti. Ako intenzitet potpore ne bude prihvatljiv, uvjeren je da se ne samo u njegovo nego ni u mnoga druga gospodarstva svinje više nikada neće ni vratiti. Prihvatljivi objekt za njega bi, napominje, bio poput onoga u Banovini, koji je radilo Ministarstvo poljoprivrede nakon potresa, za 15 krmača i uzgajalište prasaca. Zadovoljio bi potrebe većine uzgajivača i omogućio im bavljenje svinjogojstvom od kojega bi imali koristi. Dodaje da je gradnja objekata osjetno poskupjela, i treba uložiti minimalno od 120 do 150 tisuća eura. Ako će intenzitet potpore u natječaju biti od 40 do 50 posto povrata vrijednosti investicije, to će, upozorava, za stočare biti neprihvatljivo i nerentabilno, i s tim se neće moći nositi.

- Da bismo obnovili stočarstvo i svinjogojstvo, povrat investicije treba biti bar 75 do 80 posto da bi bila opravdana i da bi naš poljoprivrednik stočar mogao ići u nju i opstati. Jer sve drugo je zanemarivo - smatra Golubović. Dodaje da je farma na Banovini u 90 dana izgrađena i u njoj su se oprasile prve nazimice, a riječ je o polumontažnom objektu - dolje su betonski temelji i jama, a gore sendvič-paneli sa željeznom konstrukcijom.

Golubovićeve koze

Miniklaonice

Ističe i veliku potrebu za izgradnjom miniklaonica, koje bi, ustvrdio je, trebale biti i biosigurnosni objekti od velikog značenja, što u HPK-u cijelo vrijeme zagovaraju. Tako bi, smatra naš sugovornik, OPG koji otvori miniklaonicu mogao koristiti poticajne mjere jer su biosigurnosni objekti u interesu Republike Hrvatske, posebice u sadašnjoj situaciji pojave raznih bolesti u svinja, goveda, ovaca i koza, kada je potrebno maksimalno voditi računa o svim aspektima, od zbrinjavanja otpada nakon klanja stoke do svih drugih, kako bi se spriječilo širenje i zaustavile bolesti. Dodaje da bi po jedna miniklaonica bila bi dovoljna za potrebe četiri do pet sela jer to su objekti koji ne rade svaki dan u godini, rade u sezoni klanja, a ljeti bi možda radile jedan dan u tjednu, ovisno o iskazanim potrebama.

Golubovićeve ovce

- Očekivati da se netko upusti u izgradnju miniklaonice kao poduzetnik, zbog neke zarade, nije realno jer to nije isplativo, i upravo stoga inzistiramo na miniklaonicama kao biosigurnosnim objektima - pojašnjava. Njihova bi gradnja stajala između 100.000 i 120.000 eura i kada bi one bile od državnog interesa, sufinancirale bi se sa 75 do 80 posto. To bi, ističe, u svakom slučaju bilo korisnije i jeftinije od isplate odšteta uzgajivačima zbog pojave ASK-a i drugih bolesti stoke, njihovog širenja i zabrana rada uzgajivačima.

Procjenjuje da bi trebalo sagraditi 10 do 15 takvih klaonica i uložiti oko dva milijuna eura, što za državu ne bi trebao biti velik novac s obzirom na benefite koje bi one trebale polučiti.